Najnovije vesti
Početna » Poljoprivreda » Ratarstvo » Ječam – mrežasta pegavost listova biljke

Ječam – mrežasta pegavost listova biljke

gari strnih mrežasta pegavost
Ječam pegavost

Početni simptomi bolesti mrežasta pegavost javljaju se se na lišću u vidu zelenkasto – vodenastih pega. Pege se kasnije uvećavaju i izdužuju, postaju bledo žute a potom i mrke. Oko pega javlja se hlorotični oreol, a unutar njih se zapažaju tamne linije povezane u vidu mreže. Na ječmu su simptomi vidljivi na listovima, lisnim rukavcima i zrnima. Zaraženi deo zrna postaje mrke boje. Gljiva se održava na biljnim ostacima i na zaraženom semenu. Vlažno i hladno vreme pogoduje razvoju patogena. Sušni period zaustavlja širenje infekcije.

Prouzrokovač mrežaste pegavosti ječma razvija se u širokom temperaturnom rasponu od 3 do 31°C (optimum 18 – 24°C). Optimalna sporulacija gljive je oko 20°C. Dugi topli i sušni period zaustavlja širenje bolesti.

Na ovaj način smanjuje se asimilativna površina samim tim i prinos koji može biti umanjen i do 25%.

Pored preventivnih mera zaštite strnih žita od bolesti (plodored, zaoravanje zaraženih biljnih ostataka, upotreba deklarisanog semena, otpornijih sorti) poželjan je i hemijski tretman.

Kako zaštititi ječam i uništiti bolest mrežasta pegavost?

Preporuka proizvođačima je da obiđu svoje useve, naročito ako su setvu obavili nedeklarisanim semenom na koje nije nanet fungicid. Ukoliko ustanove prisustvo pega, preporučljivo je izvršiti fungicidni tretman protektivno-kurativnim preparatima u cilju sprečavanja daljeg širenja patogena, kao i smanjenja njegovog infektivnog potencijala u proleće i to primenom fungicida:

PSSS Niš, Cvetović Gordana

PREPORUKA PIS SRBIJA

Na području delovanja regionalnog centra Subotica, usevi ozimog ječma se u zavisnosti od roka setve nalaze u fazi od deveto stabilno vidljivo do faze prvog kolena (BBCH 29-31). 

Vizuelnim pregledom useva ječma uočeno je prisustvo simptoma mrežaste pegavosti ječma ( Pyrenophora teres ), i to u usevima iz ranijih rokova setve, sa gustim sklopovima, na do 80% biljaka – što je dovelo do sušenja donjih listova i širenja simptoma na gornjim listovima. Na usevima iz kasnijih rokova setve, simptomi mrežaste pegavosti prisutni su na 30-40% biljaka. Simptomi sočivaste pegavosti ( Rhynchosporium secalis ) su prisustni na do 10% biljaka.

Preporuka proizvođačima je da pregledaju useve i ako je dostignut prag štetnosti, primene hemijske mere zaštite, kada su vremenski uslovi dozvoljeni, nekim od registrovanih fungicida. Prag štetnosti je dostignut kada su prisutni simptomi bolesti na preko 10% biljaka u fazi prvog kolena.

Efikasni fungicidi:

–  amazoksistrobin + difenokonazol (Teatar plus) 0,6 – 1 l/ha ili

–   am protiokonazol + benzovindiflupir (Elatus era) u dozi 0,5 – 1 l/ha ili

–   am spiroksamin + tebukonazol +protiokonazol (Falcon forte) 0,7 – 1 l/ha ili

– ammefentriflukonazol+piraklostrobin (Revycare) 0,75-1,5 l/ha ili

– am mefentriflukonazol+kresoksim metil (Duett turbo) 0,6-1 l/ha ili

–  am biksafen+protiokonazol (Prosaro xpro) 1l/ha ili

– am biksafen+spiroksamin+trifloksistrobin (Cayunis) 0,8-1 l/ha ili

– am biksafen+spiroksamin+protiokonazol (Ascra pro) 0,9-1,2 l/ha ili

– am tebukonazol+biksafen (Zantara) 1-1,25 l/ha ili

– am biksafen+protiokonazol (Aviator xpro) 0,6-0,8 l/ha ili

– sam protiokonazol+trifloksistrobin (Delaro 325 SC) 0,7-1 l/ha ili

– amprotiokonazol+prokvinazid (Verben) 0,75-1 l/ha ili

– amtebukonazol+azoksistrobin (Custodia) 0,75-1 l/ha ili neki drugi registrovani fungicid.

Pročitaj i ...

izbor hibrida silaža hibrid kukuruz borealis setva kukuruza fosfor kako plodored kukuruza folijarna prihrana rastvorom

Plodored kukuruza sprečava kukuruznu zlaticu

Kukuruzna zlatica je štetnik kukuruza kada ga gajite u monokulturi - svake godine na istoj njivi.