Najnovije vesti
Početna » Poljoprivreda » Ratarstvo » KISELOST zemljišta ometa uspešan razvoj biljaka

KISELOST zemljišta ometa uspešan razvoj biljaka

glistenjak

Kiselost zemljišta je jedan od važnijih faktora koji utiču na prirast biljaka, prinos i sveukupno uspešno gajenje i produktivnost biljne proizvodnje. Meri se pH vrednošću zemljišnog rastvora. Reakcija zemljišta (pH vrednost) javlja se kao   edafski faktor i ukazuje na stepen zasićenosti bazama adsorptivnog kompleksa i zemljišnog rastvora.

Ukoliko  u zemljišnom rastvoru prevladavaju  H+ joni, onda je zemljište kiselo, ako prevladavaju OH – joni onda je ono alkalno, a ukoliko je podjednako H+  i OH- jona, onda je zemljište neutralne reakcije.

KISELOST zemljišta ometa uspešan razvoj biljaka

Neutralna pH vrednost je oko 7, a što je kiselost zemljišta veća to je pH vrednost manja. U Borskom okrugu kao delokrugu aktivnosti PSS Negotin preovlađuju kisela zemljišta sa pH vrednošću od 4,5-5,8. Ako uzmemo u obzir da većini gajenih kultura odgovara pH od 6-7 to poznavanje i popravka zemljišne pH vrednosti dobija još više na značaju

oznaka reakcije

pH

vrlo jako kisela

<4

vrlo kisela

4.0-4.9

umereno kisela

5.0-5.9

slabo kisela

6.0-6.9

neutralna

7.0

slabo alkalna

7.1-8.0

umereno alkalna

8.0-9.0

jako alkalna

9.1-10.0

vrlo jako alkalna

>10.0

KALCIFIKACIJA ZEMLJIŠTA

Unošenjem kreča u zemljište dolazi do rastvaranja na jone kalcijuma,bikarbonata i hidroksidne jone. OH- joni neutrališu zemljišnu kiselost vezujući H+ jone i formirajući na taj način H2O.Time se smanjuje koncentracija H+ jona uz istovremeno povećanje vrednosti pH. Za kalcifikaciju se mogu koristiti fino samleven kalcijum-karbonat, laporac, pečeni kreč, gašeni kreč, saturacioni mulj, njival i druga sredstva.

 Prilikom izvođenja kalcifikacije za efektivnost je bitna i veličina čestica tj. stepen usitnjenosti primenjenog materijala. Dobra usitnjenost omogućuje bolje rastvaranje i time bolji efekat kalcifikacije. Primenom krečnog materijala sa krupnim česticama nećemo postići zadovoljavajući efekat  obzirom da se iste teže i sporije rastvaraju (ponekad je potreban period od nekoliko godina do njihovog potpunog rastvaranja).

Dostupnost pojedinih elemenata za biljnu ishranu ograničena je pH vrednošću zemljišta. Tako biljke mogu usvajati hranjive elemente iz zemljišta samo u okviru odgovarajućeg raspona pH vrednosti,pa se može desiti da nekog elementa u zemljištu ima dovoljno ali da usled pH vrednosti nije dostupan biljkama. Slaba plodnost kiselih zemljišta uzrokovana je, pre svega, visokim sadržajem H, Al, Fe i Mn jona i nedostatkom ili smanjenom pristupačnošću Ca, Mg, P i nekih mikroelemenata u adsorptivnom kompleksu zemljišta.

 KISELOST ne pogoduje radu bakterija,pa prevladavaju gljivice i u zemljištu  se nagomilavaju fulvokiseline. Nagomilavanjem fulvokiselina podupire se proces   razaranja kompleksa apsorpcije,  što  je vrlo štetno za plodnost zemljišta.

KISELOST zemljišta ometa uspešan razvoj biljaka

 Ni  jača ALKALNOST nije pozitivna. Ona blokira veći broj mikroelemata, ubrzava mineralizaciju organske materije,  favorizuje pojavu nekih  biljnih  bolesti. Kreč utiče i na stru kturu (mrvičavost) zemljišta. Teška glinovita zemljišta koja su zbijena i nepogodna za obradu prevodi u lakša rastresitija.On ima moć zgrušavanja i zbog toga je u stanju da povezuje sitne zemljišne čestice (glinu) praveći od njih krupnije mrvice i čestice.Tako nastaje mrvičasta struktura koja je poželjna za svaki tip zemljišta jer u takvim zemljištima je povoljan vodno-vazdušni i toplotni režim.

 Zemljišta sa dovoljnim sadržajem kreča odlikuju se i većom mikrobiološkom aktivnošću na razlaganju biljnih ostataka u humus i aktivnost bakterija azotofiksatora koje žive na kvržicama mahunastih biljaka (detelina, pasulj, soja i dr.) obogaćujući zemljište azotom.

 Neadekvatnim đubrenjem, pogotovu azotnim đubrivima, može se uticati na povećanje kiselosti zemljišta. Zemljišna kiselost se povećava transformacijom amonijuma (NH4+) u nitrat (NO3-).Transformacija se dešava kao rezultat mikrobiološke aktivnosti u zemljištu.Primenom velikih količina azota može doći do smanjenja pH vrednosti zemljišta. Zato je značajno poznavanje pH vrednosti zemljišta kao i potrebe gajenih kultura  radi primene adekvatnih količina đubriva.

 
Azotna đubriva sadrže različite oblike azota, pa shodno tome imaju različite efekte na pH vrednost zemljišta.

  •  KAN – krečni amonijum nitrat (27% N) ovo đubrivo sadrži Ca i ne utiče na zakišeljavanje zemljišta  pa se preporučuje na zemljištima koja imaju nižu pH vrednost.

  •  UREA (46% N) i AN (34% N) amonijum nitrat – Ova đubriva dovode do blage acidifika cije (zakišeljavanja) zemljišta, stoga nisu preporučljiva za jače kisela zemljišta jer čestom i prekomerenom upotrebom smanjuju pH vrednost istih.

  •  Amonijum sulfat (21% N) – ima veoma kiselu reakciju, nije pogodno za zemljišta jače kiselosti.

  •  MAP  (12% N, 52% P2O5) – monoamonijum fosfat, treba ga izbegavati na jače kiselim zemljištima jer dovodi do acidifikacije.

  •  DAP  (18% N, 46% P2O5) – diamonijum fosfat (isto kao kod MAP).

 
Postoje i izvesni indikatori koji ukazuju na kiselost zemljišta:

– pomoću sone kiseline, ako se pri dodavanju sone kiseline grudvici zemlje ne stvaraju mehurići i ne peni znači da zemljište oskudeva u kreču i suprotno, ako se prelivanjem zemljišta sonom kiselinom javi penušanje to je znak da zemljište sadrži kreč i da (možda)  nema potrebe za kalcifikacijom.
– pomoću lakmusove hartije, ako je zemljište kiselo plava lakmusova hartija na vlažnoj grudvici zemlje pocrveni, ako ima dovoljno kreča crvena lakmusova hartija poplavi.
– biljke indikatori koje uspevaju na kiselim zemljištima siromašnim u kreču ( paprat, vresak, rastavić i dr.).

 Međutim svi ovi načini su orjentacioni, a da li je neko zemljište kiselo odnosno da li treba izvesti kalcifikaciju najbolje je utvrditi hemijskom analizom u laboratorijama nadležnih poljoprivrednih stanica ili odgovarajućih instituta.

  Dejan Stefanović, dipl.ing.polj.

foto pixabay.com

Kiselost zemljišta

Pročitaj i ...

fosfor manjak plodored gustina setve fenofaze razvoja

Gustina setve kukuruza – koliko biljaka

Gustina setve kukuruza – Prva komponenta prinosa je broj biljaka po jedinici površine. Setvom kukuruza na …

Leave a Reply