Kotobanja – Posle berbe potrebno je u što kraćem roku smanjiti sadržaj vlage u zrnu da bi se zaustavio razvoj gljiva, njihova fiziološka aktivnost i produkcija mikotoksina. U našoj zemlji se kukuruz uglavnom suši priridnim putem i čuva u koševima ili različitim prilagođenim skladištima. U takvim uslovima zrno, koje ne bi trebalo sadržati više od 24% vlage, treba pažljivo pregledati i odbaciti sve klipove sa promenjenom bojom (crvena, ružičasta, ljubičasta, bela), ispucalim ili isklijalim zrnima, mehanički oštećene klipove, kao i delove kočanke i nečistoće. Ovakav način sušenja – kotobanja – je bezbedan samo ako je atmosferska vlaga 55-75%, a temperatura 4-15 stepeni Celzijusovih.
Kotobanja – pravo mesto za smeštaj kukuruza za sušenje
Skladištenje u drvenim i metalnim skladištima treba obavljati nakon temeljnog čišćenja i tretiranja skladišta protiv skaldišnih insekata. Najpre treba unositi kukuruz sa manjim procentom vlage do 20%, a u gornjim slojevima skladišta vlažniji do 25%. Kukuruz sa većom vlagom, naročito preko 28 %, pre skladištenja treba odložiti na neko suvo i promajno mesto, u tanjem sloju, dok vlaga ne dostigne 25% ili manje ako je količina kukuruza veća. Sve klipove sa bolesnim i oštećenim zrima je potrebno odbaciti.
Prilikom skaldištenja skladišta treba da budu dobro aerisana, i potrebno je održavati odgovarajuću tempreaturu u skladištu. Tempereatura i relativna vlažnost vazduha u skaldištima utiču i na sastav mikoflore zrna. Na temperaturi 5-10 stepeni Celzijusovih skladištne gljive se razvijaju veoma sporo, dok je na povišenoj temperaturi preko 20 stepeni Celzijusovih porast veoma brz.
Sandra Miletaković, dipl.inž.
PSSS Kruševac
foto pixabay.com
Agro Info Net Portal o poljoprivredi, cenama, turizmu
