Najnovije vesti
Početna » Poljoprivreda » Ratarstvo » Lekovito bilje je izvor zarade na manje hektara

Lekovito bilje je izvor zarade na manje hektara

Kako sa manjih površina ostvariti dobar prihod – odgovor je možda lekovito bilje. Prihod po jednom hektaru može biti više od 350.000 dinara. Pročitajte iskustva odgajivača iz Bavaništa – autor Dejan Budić.

Po zvaničnim podacima u celoj Srbiji, lekovito bilje se gaji na površini oko 2.000 hektara. Samo u okolini sela Bavaništa nalaze se plantaže lekovitog i začinskog bilja na površini većoj od 500 hektara. Gaje se menta (nana), kamilica, matičnjak, očajnica, origano, mirođija, peršun i druge kulture.

Ljubiša Stevanović, proizvođač je lekovitog i začinskog bilja. Najviše gaji peršun lišćar, mirođiju, zatim kamilicu, kao i nanu. On proizvodi lekovito i začinsko bilje na 4 hektara svoje zemlje i organizuje otkup sa 6 hektara od svojih kooperanata.

Zajedno sa bratom, Stevanović se bavi ovim poslom već 25 godina, a od pre deset godina ima registrovanu firmu. Od mehanizacije ima traktor, rotacionu kosačicu, prikolice, a poseduje sušaru kao i mlin i separator. Sušaru je pravio sam od čvrstog materijala, to je podna sušara sa termogenom na gas. U ceni koštanja poluproizvoda upravo najviše učestvuje gas sa preko 30%. Njegovi dalji planovi tiču se nabavke destilatora za proizvodnju ulja od peršuna, kamilice, nane, matičnjaka i mirođije. Podršku u tome ima u starijem sinu koji je već sada uključen u proizvodnju lekovitog kao i začinskog bilja.

Lekovito bilje izvor zarade na manje hektara

menta nana je lekovita lekovito aromatično pitoma nana

Crepajski Petar proizvodi najviše mentu i to na površini od 4 hektara, a pored toga peršun lišćar i začinski origano. On ističe da najveći problem predstavlja nesigurnost otkupa, jer nema ugovorenu proizvodnju, jedna firma iz Novog Sada mu je dužna 600.000 dinara koje i pored sudske presude ne može da naplati.

Prosečna otkupna cena nane na tržištu kreće se oko sto dinara i to je cena koja pokriva troškove proizvodnje i omogućava zaradu ipak veću nego što je to slučaj sa ratarskim kulturama kako kaže on.

Mandić Aleksandar se bavi isključivo proizvodnjom kamilice i to na površini od 5-7 hektara u zavisnosti kako koje godine. On svoju robu plasira uglavnom firmi Herba iz Beograda. Prosečna otkupna cena kamilice u zelenoj masi iznosi 35 dinara po kilogramu, dok je cena prerađene kamilice tj. osušenog cveta kamilice 4-5 evra po kilogramu, međutim s obzirom na to da je čovek u godinama, kako on kaže, Mandić se ne bavi sušenjem i doradom već svoju robu predaje isključivo kao zelenu masu.

Srba Dimitrijević proizvodi 5 vrsta lekovitog bilja i to nanu, matičnjak, kamilicu, vranilovu travu i očajnicu. On kaže da za ove biljke ima sigurno tržište i upravo iz tog razloga je ovakav izbor gajenih biljaka. Već 35 godina se bavi ovim poslom na površini od 6 hektara. Ima svoje sušare i svoju doradu, a robu plasira uglavnom institutu ‘Josif Pančić’ u Pančevu.

lekovito bilje kamilica

Vlasta Živkov jedan je od najvećih proizvođača lekovitog bilja u selu, on proizvodi uglavnom kamilicu na površini preko 10 hektara. Njegova roba je odličnog kvaliteta pa ga ne brine plasman, a glavni proizvod mu je sušeni cvet kamilice koji prodaje institutu ‘Josif Pančić’. On kaže da je 2018. bio godine zadovoljan i sa cenom kao i rodom. Kamilica se seje na jesen i bere u prvoj polovini maja meseca, posle čega ide na sušenje.

Mašinu za branje kamilice je sam konstruisao i donosi mu značajne uštede u proizvodnji. Nekad se kamilica brala ručno češljevima i za jedan hektar bilo je potrebno 50 radnika i nije bio dovoljan jedan dan da se posao završi, dok njegova mašina obere hektar kamilice dnevno. Po njegovim rečima država bi trebalo da ima više sluha za proizvodnju lekovitog bilja i posebno subvencioniše proizvođače, koji do pre neku godinu nisu dobijali čak ni subvencije po hektaru.

Nekada se u Srbiji gajilo lekovito bilje na 10.000 hektara i izvozilo, a sada je slučaj da ga uvozimo iz Hrvatske, BiH, Albanije pa čak i Egipta.

 Izvor: Agropartner

Pročitaj i ...

fosfor manjak plodored gustina setve fenofaze razvoja

Gustina setve kukuruza – koliko biljaka

Gustina setve kukuruza – Prva komponenta prinosa je broj biljaka po jedinici površine. Setvom kukuruza na …