Najnovije vesti
Početna » Poljoprivreda » Ratarstvo » Lupina biljka može zameniti soju u budućnosti ?

Lupina biljka može zameniti soju u budućnosti ?

Lupina biljka zamena za soju? Nemački predsednik Joahim Gauk dodelio je Nagradu za budućnost istraživačkom timu Fraunhoferovog Instituta. Taj tim je pronašao i industrijski primenio postupak izdvajanja proteina iz lupine. 2014. godine je 18. put dodeljena Nemačka nagrada za budućnost. Ona se dodeljuje za revolucionarne ideje, projekte i pronalaske koji su zreli za tržište ili će uskoro to postati. Mnogi proizvodi koji su dobili to priznanje veoma su uspešni u čitavom svetu a njihovi izumitelji su posle toga dobijali i druge važne nagrade. Na primer – Štefan Hel, pronalazač fluorescentnog mikroskopa visoke rezolucije. On je 2006. dobio Nemačku nagradu za budućnost, a ove godine čak Nobelovu nagradu za hemiju.

Ili – Peter Grinberg. On je izumitelj magnetne glave koja je omogućila bitno povećanje kapaciteta računarskih tvrdih diskova. Taj proizvod je značio evoluciju u računarskoj tehnici i iz njega je proistekao MP3-plejer. Gribnerg je za njega 1998. dobio Nemačku nagradu za budućnost a 2007. Nobelovu nagradu za fiziku. Ove godine su za tu nagradu nominovana tri tima – sva tri projekta su značajna za budućnost, rekao je nemački predsednik Joahim Gauk prezentirajući njihove radove. I dodao da je odluka o dobitniku nagrade bila zaista teška – naposletku je trijumfovao tim Lupine.

Lupinini proteini kao zamena za meso i mleko

Štefani Mitermajer sa Fraunhoferovog instituta za tehniku proizvodnje i pakovanja u Frajzingu, zajedno sa svojim kolegom Peterom Ajznerom, razradila je postupak pomoću koga se iz semena lupine – koje je inače aromatično – dobija proteinski prašak neutralnog mirisa. „Seme lupine (vučike) je slično grašku ili soji. Slično i izgleda. U procesu želimo najpre da odvojimo zrno od ljuske“, objašnjava ta inženjerka. Posle ljuštenja, seme lupine se izgnječi da bi se dobile pahuljice slične ovsenim. Potom se iz pahuljica odstranjuju ometajuće arome – a njih u lupini ima dosta.

Vermajerovoj je uspelo da pomoću specijalnog postupka gasne hromatografije – izdvajanjem pojedinačnih hemijskih jedinjenja iz mešavine – identifikuje 50 različitih aromatičnih elemenata koje sadrži lupina. „Dvadeset pet tih elemenata imaju veoma jako dejstvo. Ne gube se ni posle jakog razređivanja. Spadaju u najrazličitije hemijske kategorije: karbonske kiseline, aldehide, alkohole, ketone…“ U potrazi za postupkom ekstrakcije ometajućih aromatičnih elemenata, Mitermajerova je naišla i na takozvani prekritični ugljen-dioksid. „Prekritičan znači da se ne više ne ponaša kao klasičan gas, već ima osobine tečnosti”, kaže ona: „Ugljen dioksid postaje takav kada se podvrgne pritisku od 73 bara i zagreje na 31 stepen Celzijusa. Pri tome je i dalje gasovit – znači to je neko prelazno stanje.“ Ta naučnica lupine podvrgava pritisku i tako iz žutih pahuljica izdvaja biljno ulje – u njemu, naime, ostaje većina ometajućih aromatičnih elemenata. Posle toga, pahuljice postaju snežnobele.

Lupina biljka menja soju

Svetla budućnost za lupinu

Posle toga, one dospevaju u vodeni rastvor iz koga se izdvajaju biljni proteini. Na kraju procesa ostaje masa koja osušena izgleda kao beli prah. čisti lupinin protein izgleda kao mešavina mleka u prahu i brašna. A i ukus mu je takav.

Istraživači Fraunhoferovog instituta su svoj proizvod uspešno plasirali na tržište. U Grimenu u Nemačkoj saveznoj državi Meklenbug Prednja Pomeranija, firma Prolupin trenutno proizvodi 200 do 300 tona tog proteina godišnje, čiji se najveći deo prerađuje u – sladoled. No, to je tek početak. Sledeći korak je proširenje asortimana proizvodima kao što su mleko, jogurt ili puding od lupine, zatim majonez, sosovi i dresing. Cilj je da kupci dobiju alternativu soji. Trenutno se u svetu godišnje dobija 80 miliona tona proteina od mleka, mesa i jaja. To je 400.000 puta više nego što Prolupin trenutno dobija od lupine – znači, ta biljka kao novi izvor proteina ima veliku budućnost.

(Izvor: DW)  agro-eko.net

Za pokrovne kulture, odnosno za zelenišno đubrenje koriste se obična grahorica, maljava grahorica, stočni grašak, slačica, soja, heljda, lupina.  Lupina dolazi u obzir za peskovita i beskrečna zemljišta, na kojima daje veliku količinu zelene mase – od 40.000 do 75.000 kg/ha. Seje se u čistoj kulturi u martu ( obično do 20 kg/ha, a zaorava se kada je većina biljaka u cvetu, odnosno početkom juna. Odlično uništava korove.

Izvor: PSSS Kraljevo  Autor: – Mirjana Ostojić, dipl. inž.

Njena osnovna karakteristika je da sadrži 32-53% belančevina u semenu. Svojim korenom usvaja azot pomoću tih bakterija (Rhisobium sp.) u zemljište i tako ga obogati sa 200-250 kg/ha azota! Svojim jakim korenom drenira tlo, usvaja teže topiva hraniva i poboljšava svojstva tla. Sprečava, kao postrni usev, gubitak vlage, ispiranje hraniva.

Može se sejati i u julu kao međuusev. Najbolje rezultate gajenja lupine kao međuuseva ćete imati kada mladu biljku (sa polovinom otvorenih cvetova) malčirate, sačekate da provene i odmah zaorete. Minimalno vreme zaoravanja je tri nedelje pre glavne setve. 

Lupina biljka menja soju

Pročitaj i ...

fosfor manjak plodored gustina setve fenofaze razvoja

Gustina setve kukuruza – koliko biljaka

Gustina setve kukuruza – Prva komponenta prinosa je broj biljaka po jedinici površine. Setvom kukuruza na …