Vreme berbe kukuruza je uslovljeno sadržajem vlage u zrnu. Pri ručnoj kao i berbi beračima berba se obavlja u punoj zrelosti. Puna zrelost se određuje na osnovu najnižeg sadržaja vlage u zrnu, odnosno pri količini vlage koja omogućava bezbedno čuvanje kukuruza u koševima. U savremenoj proizvodnji kukuruza, kakvoj svi težimo, gde je berba mehanizovana potpuno, berba se obavlja u tehnološkoj zrelosti (najpovoljniji trenutak za berbu) koja se karakteriše stanjem zrna koje omogućava berbu, čuvanje, doradu i upotrebu.
Tehnološka zrelost kukuruza za berbu nastupa na prelazu voštane u punu zrelost, odnosno u drugoj polovini voštane zrelosti.U to vreme zrno dobija svoju prirodnu boju i sjaj, listovi se uglavnom suše , a komušina je suvlja od listova.
Vreme berbe kukuruza
Nedostatak berbe kukuruza u voštanoj zrelosti je povećana vlažnost zrna u ovoj fazi zrelosti, ali se on kompenzuje nizom drugih pozitivnih efekata:
- -ranije oslobađanje parcele za naredni usev
- -korišćenje povoljnih vremenskih uslova za berbu
- -dobijanje vrednijih produkata zrna i silaže
- -završetak berbe pre mrazeva i izbegavanje njegovog štetnog uticaja na prinos ikvalitet
- -ranije se počinju koristiti sušare i ranije završava sušenje zrna dok je spoljašnji vazduh suvlji, a to smanjuje troškove sušenja.
Berba u tehnološkoj zrelosti obavlja se kada je vlažnost zrna 30-35 % što je istovremeno gornja dozvoljena granica za berbu, uz obavezno sušenje zrna.Kasnije se u toku berbe sadržaj vlage u zrnu smanjuje u zavisnosti od vremenskih uslova u vreme dozrevanja određene grupe hibrida.
Sadržaj vlage u zrnu
- vrlo ranih hibrida u vreme berbe pada na 15 % ,
- ranih na 15-20 %,
- srednje ranih na 20-25 %,
- srednje kasnih na 25-30 % a
- kasnih na 30-35 %.
Kasniji hibridi imaju pri berbi znatno veću vlažnost zrna od ranijih, ali pošto berba traje duže vremena sadržaj vlage se smanjuje i do 20 %. Ubrano zrno sa tim sadržajem vlage mora se dosušivati radi smanjenj vlage na 14 %.
Branjem kukuruza u tehnološkoj zrelosti izbegavaju se gubici koji nastaju kasnom berbom kao što su :
- direktni – kidanje klipova
- indirektni kao posledica biološke aktivnosti zrna kukuruza usled čega se smanjuje težina zrna i hektolitarska masa zrna.
- smanjenje kvaliteta usled smanjenja sadržaja skroba,belančevina i masti.
Sve ovo ukazuje na značaj određivanja optimalnog vremena berbe kukuruza bilo da se radi o ekonomskom (povećanje prinosa zrna, prinosa hranljivih jedinica i kvaliteta prinosa) ili agrotehničkom (blagovremena osnovna obrada , priprema i setva narednog useva – pšenice uglavnom) a to konačno utiče i na povećanje prinosa narednog useva- pšenice.
dipl.ing. Snežana Stojković-Jevtić savetodavac za ratarstvo i povrtarstvo
foto pixabay.com