STAJNJAK LAGEROVANJE I DOZREVANJE
Dosadašnjim načinom odlaganja čvrstog, a pogotovo tečnog stajnjaka se umnogome smanjivao procenat fosfora (P) I azota (N), koji su uz to odlazili u atmosferu i značajno utiču na zagađenje životne sredine.
Za dobru ekonomiju resursa neophodno je da se hranljive materije iz stajskog dubriva koriste kao dubrivo za useve, a ovo se može desiti jedino ako se stajsko dubrivo čuva na adekvatan način, a ne na načine koje smo nasledili I prihvatili. Po mogućstvu stajsko đubrivo treba kvalitetno složiti na đubrištu (posebno napravljenom za tu namenu) i ostaviti da “dozreva” 3-4 meseca, maksimalno jednu godinu.
Zreli stajnjak je poluhumificirana masa izvanrednih fizičko-hemijskih svojstava i veoma povoljno utiče na povećanje plodnosti I mikrobiološke aktivnosti zemljišta, kao i fertilizacijske I ekološke vrednosti. U našoj praksi se često stajsko đubrivo ne odlaže na ispravan način te ga proizvođači neretko smatraju nepoželjnim nusproizvodom. Nedovoljni kapaciteti za skladištenje stajskog dubriva, planiranje đubrenja koje ne uključuje stajsko dubrivo, preveliki broj grla po jedinici površine, uzorkovanje zemljišta i planiranje đubrenja se ne sprovodi, mali je udeo površina pokrivenih usevima u toku zime, loša tehnologija razbacivanja stajskog dubriva.
Stajnjak lagerovanje
Zbog velikih investicija za prostore za skladištenje na farmama I gazdinstvima neadekvatno odlažu stajnjak, uzrokuju nepovoljan ekološki uticaj na zemljište, vodu i vazduh, dok sa druge strane gube značajne i vredne resurse u poljoprivrednoj proizvodnji . Stoga bi veća upotreba stajskog đubriva proizvedenog na poljoprivrednom gazdinstvu rešila nekoliko problema za poljoprivredne proizvođače: problem odlaganja đubriva bio bi rešen njegovom upotrebom u direktnoj poljopri-vrednoj proizvodnji, smanjila bi se njegova prijetnja na okolinu (što je u skladu s EU direktivama), povećala bi se plodnost zemljišta i prinosi,a supstitucija određene količine, u Srbiji skupog mineralnog đubriva, pozitivno bi uticala na konkurentnost gazdinstva.
Zemljoradnik, farmer treba da bude veoma ekonomski motivisan da koristi resurse što je efikasnije moguće, a da pri tom što manje narušava životnu sredinu. Za dobru ekonomiju resursa neophodno je da se hranljive materije iz stajskog dubriva koriste kao dubrivo za useve, a ovo se može desiti jedino ako se stajsko dubrivo čuva na adekvatan način uz primenu svih naučnih dostignuća u toj sferi.
Uzimajući sve ove faktore u obzir upravljanje resursom stajskog đubriva postaje sve važnije u cilju profitabilnosti proizvodnje, smanjenja stresa u agroekološkim uslovima, bolju konkurentnost na tržištu i manjom ekološkom pretnjom.
dipl. ing. Svetislav Marković
foto pixabay.com