Najnovije vesti
Početna » Vinogradarstvo » Bolesti vinove loze – preventiva zimi

Bolesti vinove loze – preventiva zimi

vinograd

Bolesti vinove loze – i zimi vrebaju. Tokom zime nema odmora, bolesti vinove loze u stvari čekaju  na čokotu, pupovima. Neke bolesti i štetnici, prezimljuju praktički na svim organima vinove loze, korenu, stablu, panju, lozi, pupovima i otpalom lišću. U svrhu sprečavanja prezimljavanja i smanjivanja intenziteta zaraze tokom vegetacije dobro je izvoditi zimsko prskanje.

Ono se vrši u fazi mirovanja pupova, odnosno u fenofazi A, zimskog ili spavajućeg pupa, sve do početka bubrenja pupova. Zimsko prskanje može smanjiti do 50% POTREBU ZA PRSKANJEM TOKOM VEGETACIJE.

 
PEPELNICA (Uncinula necator)
odnosno njen micelij prezimljuje osim na bobama i otpalom lišću i na lozi, vidljiv kao hrđaste mrlje osim na bobama i otpalom lišću. Kod rezidbe se najčešće taj dio rozgve ukloni. Izuzetno samo na nekim čokotima pepelnica može još prezimiti i u pupovima. Na licu listova razvija se prljavo sivi mašak micelija gljive, te na tim mestima tkivo odumre i nekrotizira. Kod jakog napada pepelnice vinograd izgleda kao da je spaljen.

Pod korom čokota prezimljuju sklerociji sive plesni – sa uzročnikom gljivom ( Botrytis cinerea), uz činjenicu da spora ove BOTRITISA gljive ima posvuda,  jer napada vrlo veliki broj biljaka.

Bolesti vinove loze – preventiva tokom zime

CRNA PEGAVOST loze čiji je uzročnik gljivica ( Phomopsis viticola) prezimljuje u spoljnim slojevima kore na lozi, a naročito na jednogodišnjoj lozi. Kako se nalazi u koriloze od prošlog leta i jeseni , kada izboj odrveni,  gljiva proraste koru te mladica odmah pobeli. Zaražene mladice bele su do sivkaste boje, a na kori su lako vidljive sitne, okruglaste crne tačkice kako malo izviruju na površinu. To su plodišta gljive. Ove se mladice vrlo lako razlikuju od zdravih koje su smeđe do crveno smeđe boje.
Iz plodišta gljive na mladicama nalaze se vrlo brojne spore koje u doba kiša izlaze na površinu kore, gde ih kiša tada raznosi po mladim izbojima. Tako se infekcija obnavlja. U jako zaraženim vinogradima celi nasad je kržljav i slabo rađa.

Od grinja (Eriophyes vitis), uzročnik ERINOZE, prezimljuje pod ljuskama pupova vinove loze. U proleće, kad nabubre pupovi, grinje vinove lozezalaze dublje u pupove. Tu sišu tek razvijene listiće, zbog čega se na listovima razvijaju šiške. Nešto kasnije šiške na listovima izgledaju kao mehuraste nabrekline veličine zrna graška.  S donje strane šiški na naličju lista nalazi se bijela vunasta prevlaka u kojoj žive grinje. Samo izuzetno ova grinja izaziva veće štete.

Bolesti vinove loze – Za razliku od nje, vrsta ( Calepitrimerus vitis), uzročnik AKARINOZE, može biti vrlo štetna ako su proleća hladna. Grinja prezimi pod korom čokota i pod ljuskama pupova. Kod pupanja loze u proljeće grinje se koncentriraju u pupovima, gdje napadaju vunu, a malo kasnije i mlade izboje. Kako listovi rastu,  sele se na mlađe listove, jer zbog svojih malih dimenzija ne mogu probiti kutikulu starijih listova. Posledice njihova napada vidljive su na mladicama i listovima.

CRVENI VOĆNI PAUK (Panonychus ulmi) prezimi kao zimsko jaje na lozi (ponekad na 1 dužnom metru loze ima i više hiljada). Zimska jaja su crvena, velika 0,1- 0,15 mm. Njihove su nakupine najviše skoncentrisane uz pupove i kolenca, vide se i prostim okom. Najviše ih ima na dvogodišnjem drvu, manje na jednogodišnjem, a najmanje na starijem drvu.  Ova grinja živi i hrani se na naličju listova na kojima se javljaju ljubičasto crvenkaste pjege. One rastu sa porastom zaraze zahvatajući cele listove koji požute ili posmeđe, osuše se, a ponekad i otpadnu.
Protiv FOMOPSISA i GRINJA bolje je zimsko prskanje provesti pred sam početak vegetacije u fenofazi B, koja označava početak vegetacije. Pre prskanja čeličnom se četkom treba ostrugati stara kora u kojoj štetočine prezime, a onda sledi rezidba. Porezanu lozu treba odstraniti iz vinograda i spaliti, da uništimo sve štetne organizme koji su tu prezimili. Tek nakon toga se može izvršiti prskanje.

Prskanje koje se vrši preparatima na bazi bakra prvenstveno je namenjeno preventivnoj zaštiti od FOMOPSISA. U fenofazi A osim klasične bordovske čorbe koriste se i drugi fungicidi na bazi bakra kao  Champion tekući, Champion 50 WG,  Nordox 75 WG,  Nordox Super 75, Neoram WG, Bordoška suspenzija 20, Kuprolin u koncentracijama 3 puta većim od preporučenih za primjenu u vegetaciji.
Za prskanje u fazi vunastog pupa, neposredno pred kretanje vegetacije, odnosno u fenofazi B koriste se nabrojeni bakarni fungicidi, Crveno ili Plavo ulje, te Belo ulje. Tada se vrši suzbijanje jaja crvenog voćnog pauka  P. ulmi i nabrojenih grinja.
Ne smemo zaboraviti da zaštitu od opisanih štetočina s prskanjima treba nastaviti i tokom vegetacije najčešće koristeći se organskim fungicidima i akaricidima.

Dodajemo da kvalitetno izvedeno zimsko prskanje smanjuje i do 50% potrebu za letnjim prskanjima.

Autor: mr.sc. Chiara Pagliari

Pročitaj i ...

plesnivi miris vino prvi pretok pretakanje vina sumporvodonik vinski podrum

Vinski podrum u aprilu zahteva posebnu pažnju

Posle pretakanja vina sada je vreme da se vino flašira - ako želite mlada vina za prodaju.