Najnovije vesti
Početna » Vinogradarstvo » Kvalitet groždja i količina šećera u bobici

Kvalitet groždja i količina šećera u bobici

Kvalitet groždja – Najznačajniji ugljeni hidrati u grožđu jesu glukoza (grožđani šećer) i fruktoza (voćni šećer). Oni se najvećim delom obrazuju u listovima procesom fotosinteze, a jedan deo se obrazuje i u samim bobicama dok su zelene i sadrže hlorofil. Zelene bobice svojom fotosintetskom aktivnošću mogu zadovoljavati i do 20% sopstvenih potreba, ali se šećeri troše u procesu disanja pa je sadržaj šećera u zelenim bobicama mali. Sadržaj šećera je uslovljen većim brojem faktora, pre svega genetskim tj. sortom, zatim ekološkim uslovima gajenja vinove loze i samog načina gajenja tj. primenjene agrotehnike i ampelotehničkih mera.

Kvalitet groždja i  količina šećera u bobici

Dok je grožđe nesazrelo odnos ova dva šećera je približno jednak. Vinske sorte u punoj zrelosti sadrže više šećera nego stone sorte. Kvalitetnije vinske sorte sadrže više šećera od manje kvalitetnih vinskihtraminac produktivnost čokota (pod uslovom da su ostali uslovi gajenja jednaki). Sadržaj šećera se menja tokom vegetacije. I glukoza i fruktoza u bobici se povećavaju do pune zrelosti grožđa. Dnevno povećanje se može kretati od 0,7-10,7 g/l. Uslovi gajenja mogu mnogo doprineti sadržaju šećera u grožđu, pa tako u toplijim vinogradarskim područjima grožđe redovno ima više šećera u odnosu na područja sa manje toplote. Međutim i sami vinogradari izborom lokaliteta, položaja parcele budućeg zasada, pravcem redova, uzgojnim oblikom čokota, razmakom sadnje ( između redova i u redu ) mogu značajno uticati na veći ili manji sadržaj šećera u grožđu budućeg vinograda.

Kada je vinograd već podignut, vinogradar dalji sopstveni uticaj na sadržaj šećera u grožđanom soku i time kvalitet grožđa i vina ispoljava preko agrotehničkih mera. Pravilno opterećenje čokota rodnim okcima ima veliki uticaj i predstavlja praktično prvu meru u toku godine kojom vinogradar „određuje“ budući kvalitet grožđa. Preveliko opterećenje čokota rezidbom (ostavljanjem većeg broja okaca od optimalnog) smanjuje sadržaj šećera u grožđu. U takvim slučajevima i porast lastara opada, dobija se neadekvatna usklađenost lisne površine i roda, tj. nepostojanje odgovarajuće lisne površine. Tako su razni autori utvrdili da broj ostavljenih listova na lastaru ima uticaj na kvalitet grožđa. Suviše veliki broj listova povećava zasenu grožđa i pogoršava mikroklimatske uslove za sazrevanje grožđa, dok mala lisna površina ne obezbeđuje dovoljnu količinu asimilativa u procesu fotosinteze.

Pročitajte i: Kiseline u grožđanim bobicama

Đubrenje je još jedan „ljudski“ faktor koji utiče na hemijski sastav grožđanog soka. Pravilno izbalansirana ishrana čokota doprinosi boljem kvalitetu grožđa. U tu svrhu neophodno je poznavati hemijske i fizičke osobine zemljišta u vinogradu kako bi se đubrenjem unosile adekvatne količine i formulacije đubriva. Uzrečica „Od viška glava ne boli“  ne može se primeniti u ovom slučaju jer i te kako može da „zaboli“. Suvišno unošenje đubriva može izazvati višegodišnje negativne posledice po vinovu lozu.

To je još jedan od razloga što vinogradari trebaju iskoristiti pravo na besplatnu analizu zemljišta koju im Ministarstvo poljoprivrede preko Poljoprivrednih savetodavnih i stručnih službi Srbije omogućuje.

Merama zelene rezidbe vinogradar najčešće posredno utiče na sadržaj šećera:

  • lačenje suvišnih lastara,
  • prekraćivanje vrhova lastara,
  • uklanjanje ili zalamanje zaperaka,
  • defolijacija.

Dejan Stefanović, dipl.ing.polj.  PSSS Negotin

foto pixabay.com

Pročitaj i ...

plesnivi miris vino prvi pretok pretakanje vina sumporvodonik vinski podrum

Vinski podrum u aprilu zahteva posebnu pažnju

Posle pretakanja vina sada je vreme da se vino flašira - ako želite mlada vina za prodaju.