Produktivnost čokota se iskazuje zbirom mase lastara i mase grožđa. Na ispoljavanje produktivnosti čokota uticaj imaju dva činioca: rezidba i visina prinosa grožđa. Zadatak rezidbe jeste da usaglasi ova dva uticaja kako bi imali optimalnu produktivnost čokota, samim tim iskoristili potencijal određene sorte uz postizanje maksimalnog prinosa bez gubitka u kvalitetu i bez umanjenja vegetativnog potencijala čokota.
Opterećenju čokota rodnim okcima (pri zimskoj rezidbi) treba posvetiti posebnu pažnju, obzirom da svako naknadno angažovanje radne snage radi regulisanja i korekcije rodnosti u toku vegetacije dodatno ekonomski opterećuje proizvodnju. Pravilno opterećenje uslovljeno je vegetativnim potencijalom čokota, karakteristikama sorte, agrotehničkim uslovima gajenja i naravno kvalitetom prinosa.
Ukoliko rezidbom ostavimo veći broj okaca, čokot će biti opterećen velikim prinosom grožđa što dovodi do pada kvaliteta grožđa a potom i iscrpljivanja čokota. Suprotno tome, ako se čokot nedovoljno optereti rodnim okcima posledica je povećana bujnost (pojava većeg broja jalovaka, lastari su deblji i slabo sazrevaju što povećava njihovu osetljivost na mrazeve, intenzivna pojava zaperaka …). Naravno, utvrđeni broj okaca koji se rezidbom ostavlja treba biti pravilno raspoređen na rodne elemente čokota (kondire i lukove).
Zato za planiranje prinosa treba za svaku sortu u obzir uzeti sledeće elemente:
– planirani prinos po čokotu tj. po jedinici površine
– broj čokota po jedinici površine (ha)
– prosečan broj grozdova po okcu (koeficijent rodnosti okaca)
– koeficijent korekcije (varira u zavisnosti od ekoloških uslova)
Obično u našim umereno-kontinentalnim uslovima ovaj koeficijenat korekcije varira 10-30% od obračunatog broja okaca kod stonih sorata i 10-20% kod vinskih sorata.
Produktivnost čokota i visina prinosa grožđa
Prinos po čokotu se obračunava tako što se željeni prinos sorte po jedinici površine (ha) podeli sa brojem rodnih čokota, tj. formule:
Q = 10000 / (a x b) – Bpm
gde je:
Q je efektivan broj rodnih čokota po jedinici površine (po 1 ha)
a je razmak između čokota u redu (u m) b je međuredni razmak u vinogradu (u m)
Bpm je % proređenosti zasada (broj praznih mesta u vinogradu)
Zatim:
Pg = R / Q
gde je:
Pg je planirani prinos grožđa po čokotu (u kg)
R je planirani prinos grožđa po ha (u kg)
Q je broj rodnih čokota po ha
Nakon toga treba odrediti broj okaca po čokotu koja će se ostaviti rezidbom, korišćenjem formule:
N = Pg / (Kr x Mg) + O%
gde je:
N je broj okaca koja rezidbom treba ostaviti po čokotu
Pg je planirani prinos po čokotu (u g)
Kr je koeficijent rodnosti okaca za sortu
Mg je prosečna masa grozda (u g)
O% je koeficijent korekcije (koji obuhvata % nekrenulih okaca tj. izmrzlih okaca, mehanički oštećenih i sl.).
Ako kao primer uzmemo sortu Kaberne sovinjon u zasadu sa planiranim prinosom grožđa po čokotu 2,5 kg: – broj okaca koje treba ostaviti rezidbom po čokotu:
Pg= 2.500g ; Kr= 1.3 ; Mg= 110g ; O%= 10%
N = Pg / (Kr x Mg) + O%
N = 2500 / (1.3 x110) + 10% N = 2500 / 130 + 10% N = 19,23 + 10% = 19 + 2 = 21 okce
Pošto Kaberne sovinjon zahteva mešovitu rezidbu ovaj broj okaca rasporediti na odgovarajući broj lukova i kratkih kondira.
Dejan Stefanović, dipl .ing. polj.