Rezidba vinove loze – Postoje tri osnovna principa rezidbe vinove loze na osnovu kojih se reguliše visina prinosa i kvalitet grožđa, vegetativnog potencijala čokota, održavanje pojedinih delova na čokotu i oblik čokota u celini, kao i obezbeđenje dugovečnosti čokota.
- Prvi i osnovni princip rezidbe polazi od toga da su najrodnija prava – zimska okca na zrelim i zdravim jednogodišnjim lastarima koji su se razvili iz zimskih okaca prošlogodišnjeg kondira, luka ili reznika. Uvek su rodni dovoljno razvijeni zdravi i zreli jednogodišnji lastari koji su izrasli iz prošlogodišnjeg dvogodišnjeg drveta reznika, kondira ili luka. Najrodniji su lastari prečnika 6 – 12 mm, dok su manje rodni ili nedovoljno rodni lastari sa prečnikom od 4 – 6 mm, kao i lastari sa prečnikom preko 12 mm.
- Drugi osnovni princip rezidbe polazi od činjenice da će prinos grožđa po čokotu biti utoliko veći, ukoliko se na čokotu ostavi veći broj kondira i lukova i veći broj okaca na njima, vodeći računa pri tom o vegetativnoj snazi čokota sa kojom mora biti usklađeno optimalno opterećenje čokota rodnim okcima.
- Treći osnovni princip rezidbe polazi od toga da se NE dozvoli brzo izduživanje glave čokota i krakova na njoj, krakova kordunica i rodnih čvorova na njima, kao i izumiranje rodnih čvorova na početku i u sredini krakova i njihovo pomeranje na održavanje samo na krajevima krakova kordunice.
Treći princip rezidbe, u stvari, predstavlja borbu protiv sile polariteta.
Rezidba vinove loze – princip sile polariteta
Radi usporavanja brzog izduživanja rodnih čvorova na čokotu treba se pridržavati pravila da se prilikom rezidbe dugi kondir, kratki ili dugi luk u rodnom čvoru ostave uvek iznad kratkog kondira, jer se dugi kondiri, kratki i dugi lukovi prilikom svake redovne rezidbe odbacuju i zamenjuju novim po pravilu vršnim lastarom iz kondira.
Prilikom isključivo duge rezidbe prošlogodišnji luk se zamenjuje rodnim lastarom koji je izrastao iz crnog okca rodnog lastara ili jalovaka.
Pročitajte i: Sortna rezidba vinove loze
Sila polariteta
Ispoljava se u tome što na lastarima čokota najpre kreću i razvijaju se vršna okca u snažne lastare, dok se okca ispod njih razvijaju slabije i daju manje razvijene lastare. Pod uticajem ove sile dešava se neki put i to da donja okca na lastaru uopšte ne krenu.
Posledice sile polariteta se manifestuju u neravnomernom kretanju okaca i razvoju lastara naročito na veoma dugim i dugim lukovima i kondirima, pa i na kratkim kondirima koji se nalaze na krajnjim rodnim čvorovima krakova kordunica.
Od načina rezidbe u borbi sa silom polariteta najbolji rezultati se postižu:
– primenom kratke rezidbe – rezidbe na kratke kondire sa 1 – 3 okca. Ovaj način borbe sa silom polariteta je najjednostavniji i najefikasniji, a osnovni nedostatak mu je smanjenje prinosa grožđa po čokotu zbog kratke rezidbe.
– primenom duge rezidbe na čokotima sa visokim stablom i vezivanjem lukova polulučno nadole kao kod Silvo kordunice i svih tipova Amrela.
– primenom mešovite rezidbe, kada se uz svaki luk redovno ostavlja po jedan kratak kondir sa dva okca, čiji će viši lastar po položaju u narednoj godini biti orezan na novi luk, a niži na kondir sa dva okca.
Vladan Trandafilović, dipl.ing.
spec.ampelografije