Najnovije vesti
Početna » Vinogradarstvo » Vino kao lična karta jedne regije, jednog vinogradara

Vino kao lična karta jedne regije, jednog vinogradara

Vino kao lična karta jedne regije – Vina iz Srbije su stigla u mnoge zemlje sveta. Kako su prepoznata među hiljadama i hiljadama vina koje se bore za ista tržišta? Ona daruju ono što može da iznedri samo naša zemlja, Sunce koje je greje i posvećenost vinogradara koji gaji vinovu lozu, neguje vino u podrumu, daruje mu ljubav i pažnju. To je ono što ga odvaja od svih drugih. To su vina sa dušom.

Terroir – značenje i različiti aspekti – autor Dejan Stefanović

Vrsta Vitis vinifera L. ima izražen genetski diverzitet i ispoljenu raznolikost sorti. U veoma širokom arealu rasprostranjenja sorte kulturne loze nalazile su se u različitim uslovima sredine. Karakteristike lokaliteta, kao I dugotra-jni proces odabiranja i ukrštanja, tokom veoma dugog perioda, formirao je u pojedinim vinogradarskim područjima sveta autohtoni sortiment sa specifičnim biološkim karakteristikama (Ranković-Vasić, 2013). S druge strane iste sorte u različitim klimatskim uslovima i na različitim tipovima zemljišta proizvode vina različitog kvaliteta. Razni faktori utiču na kvalitet vina i različite stilove vina. Sorta, zemljište, klima, reljef ali i vinogradarsko umeće, odnosno tehnike u proizvodnji vina koje se koriste (agrotehnika, ampelotehnika, enološka praksa) imaju uticaj na karakter samog vina.

probus vinoOve činjenice, da su brojni elementi koji uslovljavaju kvalitativnu hijerarhiju vina dajući mu pri tom karakter podneblja sa koga potiče, uslovile su pojavu koncepta terroir. Francuski izraz terroir nema egzaktnog ekvivalenta u našem jeziku (kao ni u engleskom) i preveden može dati raznolika tumačenja zavisno od korisničke perspektive. Postoje brojne diskusije o tome šta u stvari predstavlja, što je rezultovalo da su mnogi autori objašnjavali pojam terroir-a, pri čemu su, svako iz sopstvene perspektive, imali i različita tumačenja.

Vino kao lična karta

Pojam potiče od francuske reči izvedene od reči terre što znači zemlja, međutim sa perspektive vinogradarskovinarske prakse on predstavlja znatno više, suptilnije i kompleksnije.

Koncept terroir-a se koristi da se ukaže na vina koja su karakteristična i jedinstvena na njihovom mestu porekla. Definisanje terroir-a, kao i njegova uloga u proizvodnji dobrih vina, oduvek su bili predmet polemike. Malo je reči koje su izazvale takvu raspravu i debatu između vinara, novinara, pa i stručnjaka kao što je to francuska reč terroir.

Dougherty (2012) zaključuje da terroir u svom izvornom značenju nema prevashodno veze sa kvalitetom vina, već da najpre ukazuje da vina proizvedena od grožđa gajenih na različitim mestima variraju u pogledu senzornih karakteristika.

Terroir, nаrаvnо, jeste mnоgо višе оd оnоgа štо sе dеšаvа ispоd pоvršinе. Pravilno shvaćen on označava celu ekologiju vinograda, svaki aspekt njegovog okruženja, od matične stene do poznih mrazeva, ne isključujući način na koji se vinograd neguje, niti „dušu“ vinogradara (Wilson, 1998). Terroir predstavlja јеdinstvеni frаncuski tеrmin zа intеrаkciје prirоdnih fаktоrа i lјudskih vеštinа kоје dеfinišu kаrаktеristikе svаkоg vinоgrаdаrskog rеgiоnа. Može se u slobodnom prevodu tumačiti kao „osećaj mesta“ (a sense of place) kојi је оličеn оdrеđеnim kvаlitеtom, predstavljajući sumu еfеkаtа kоје lоkаlnа srеdinа imа nа prоizvоdnju određenog proizvoda, u ovom slučaju vina.

Nesumljivo je da zemljište i klima lokaliteta na kojoj se gaji vinova loza imaju veoma veliki uticaj na kvalitet grožđa i vina i njegove senzorne karakteristike, ali savremeno značenje terroir-a prevazilazi puku geografsku komponentu.

Terroir је priznаt kао vаžаn fаktоr kvаlitеta i stila vina, pоsеbnо upudarski dani irig еvrоpskim vinоgrаdimа. Može se definisati kao interaktivni eko -sistem na određenom mestu, koji uključuje klimu, zemljište i vinоvu lоzu – podloga i sorta (Seguin, 1988). Takođe i ljudski faktor – istorija, socio-ekonomski, vinogradarske i enološka tehnike, su takođe deo terroir-a (Seguin, 1986). Vina koja dolaze sa područja za koja se može smatrati da imaju sličan terroir trebalo bi da imaju neke zajedničke osnovne karakteristike (neki aspekti ukusa, mirisa, arome…). Međutim, ne treba zaboraviti ljudski faktor koji se ispoljava kako u samoj proizvodnji grožđa (vinogradar), tako i posle berbe.

S obzirom da grožđe nakon berbe prolazi kroz procese obrade do finalnog proizvoda – vina, uticaj čoveka – vinara (enologa) dolazi takođe do izražaja u određivanju karakteristika proizvoda. Time, tvrdnja da vino ima prepoznatljiv terroir je nešto više od pukog slaganja da potiče iz istog područja ili oblasti, već to uslovljava i to da oni koji prave to vino imaju neku „zajedničku nit“ – takvu da vino iz te oblasti ima prepoznatljiv stil (Creasy, 2009). Sa aspekta Moran-a (2006) uključuje teritorijalni, ekofiziološki, enološki, stilski, promotivni i pravni identitet (citirano po Creasy, 2009). Čovek i njegov uticaj predstavljaju značajni faktor kvaliteta (Branas, 1993).

Ovaj danas široko prihvaćen termin i važan koncept u vinogradarstvu i vinarstvu dovodi u vezu senzorne i hemijske osobine vina sa uslovima područja gde se grožđe gaji. Proučavanje i objašnjenje uticaja terroir-a nije jednostavno, obzirom na prisustvo uticaja mnogih faktora (klima, zemljište, sorta, ljudski faktor) kao i njihove međusobne inerakcije. Različita terroir okruženja rezultiraju različitim kvalitativnim svojstvima grožđa i proizvedenog vina.

Najbolji izraz terroir-a postiže se kada su sorte vinove loze prilagođene lokalnim uslovima sredine tako da grožđe dostigne punu zrelost (Van Leeuwen i Seguin 2006), odnosno odgovarajući odnos i sadržaj šećera, kiselina, aromatičnih materija, fenolnih jedinjenja i drugih parametara za proizvodnju vrhunskih vina.

Samim tim čovek je, nesumnjivo, deo koncepta teroara, jer bez njegove intervencije u procesu gajenja vinograda, berbe i proizvodnje, ne bi ni došlo do ispoljavanja osobenosti terroir-a.

Schuster M. (2007.) postavljajući pitanje: „Šta je to čime se određeni teroar prepoznaje u jednoj čaši vina?“, odgovara: „Pretpostavljam da bi odgovor mogao da bude sledeći: to su aromatske raznovrsnosti, ukusi, mineralnost I sklad/proporcije/razmere, zajedno sa specifičnim kvalitativnim nivoima, koji vinu daju jasan identitet, koji mogu evocirati neko mesto, njegovu kulturu i njegovu tradiciju“.

Pročitaj i ...

plesnivi miris vino prvi pretok pretakanje vina sumporvodonik vinski podrum

Vinski podrum u aprilu zahteva posebnu pažnju

Posle pretakanja vina sada je vreme da se vino flašira - ako želite mlada vina za prodaju.