Prošla godina je donela velike probleme voćarima, rodilo manje 110.000 tona, plasman i pored toga otežan. Tržište voća je pokazalo da kajsija i oraha nije bilo dovoljno.
U Srbiji berba voća je donele oko 1,30 miliona tona što je manje nego 2018. godine. Vremenske (ne)prilike su umnogome doprinele slabijem rodu, naročito grad koji je u nekim regijama uništio u potpunosti rod voća. Pomislili su voćari da će manje voća u berbi doprineti višim cenama u otkupu. Sve je ostalo amo kao njihova želja. Šljiva je bila tražena prošle godine, sada je nisu otkupljivali ni po 10 dinara za kilogram u jeku sezone branja. Možda je izlaz u korištenju šljiva za proizvodnju rakije i prodavati je ovlašćenim proizvođačima kao osnovu za prepek rakije. Izvoz rakije iz Srbije u 2018. godini beleži rast od 25% i vredeo je više od 5,5 miliona evra. proizvodnja rakije u Srbiji je dostigla 24.000 hektolitara (kod ovlašćenih proizvođača kojih je 530).
Trešnja je “platila danak” preobilnim kišama u aprilu i maju. Često voćari biraju jako rane sorte jer žele veću zaradu i zbog mraza ostanu bez berbe (naročito u ravničarskim krajevima).
Rodilo manje 2019. godine
Breskve su prošle sezone donele samo brige voćarima usled pojave gljivične bolesti koja je sprečavala izvoz u Rusiju.
Kajsija je bila dobar izbor za voćare jer je tražnja na inostranom tržištu bila veća od ponude. Važno je samo pravilno odabrati sorte i teren na kojima se kajsija gaji (da biste izbegli pozne mrazeve).
Pročitajte i :Kajsija kako je gajiti?
Malina je prošle godine rodila 53.000 tona uz cenu u otkupu od 140 – 180 dinara za kilogram. Mnogi su krčili malinjake, ali ove sezone će možda zažaliti. Na svetskom tržištu se beleži manji rod maline kod velikih proizvođača (Čile) i povećanje otkupnih cena. Za kilogram se plaća 30 dinara više (cena za kilogram je 150 dinara). Uz rod od 35.000 tona Čile će nam biti slabiji konkurent jer i on više od 90% proizvodnje maline izvozi u smrznutom stanju. Tako se može očekivati cena maline u Srbiji od 200 dinara za kilogram. Uz povećanje prinosa u savremenim zasadima, po hektaru na 8 – 10 tona, možemo opet govoriti o povratku maline na stare pozicije. Izvoz naše zamrznute maline je dobar ove sezone, po ceni od 2 evra za kilogram.
Jabuka je ostala velika uzdanica voćarima, ali Uredba o izvozu je ostavila male proizvođače na “tankom ledu”. Izvoznici (sa kapacitetom hladnjača iznad 500 tona) su uslovili proizvođače nižim cenama u otkupu i dugim rokom plaćanja (više od 90 dana). Cena je u januaru 2020. ipak dostigla 40 evrocenti za kilogram (jabuka prve klase), ali ima je isuviše u hladnjačama u Srbiji. Ko je ne proda do kraja marta ove godine imaće gubitak. Nade su vezane za izvoz u Rusiju jer tada na ruskom tržištu više nema domaćih sorti 25% prošle godine.
Gajenje oraha u intenzivnom zasadu je dobra opcija za voćare. Gajenjem lateralnih sorti može se ostvariti dobar prihod jer tražnja za plodom oraha raste. Ove jeseni je maloprodajna cena od 850 – 950 dinara bila dovoljna za profit. Želite da puno rodi, više od 10 tona po hektaru? Ne verujte u to, sa 300 stabala po hektaru dobijate 5 – 6 tona oraha u ljusci (vlaga 8%) kod sadnica u punom rodu. Tek sakupljen orah u ljusci ima više od 30% vlage. Izračunajte sami prihod.
Petar Jovičić
Agro Info Net Portal o poljoprivredi, cenama, turizmu
