Tokom leta česta pojava je da se pojave grinje u povrću – Kod gajenja povrća u zaštićenom prostoru najčešće se sreću tri vrste grinja:
1.) obični paučinar (Tetranichus urticae),
2.) atlanski pregalj (T.atlantikus) i
3.) rđasta grinja (Vasates lycopersici).

U staklenicima i plastenicima napada svo gajeno povrće, a posebno su osetljivi paradajz i krastavac, dok na otvorenom, lubenica i pasulj. Pri nepovoljnim klimatskim uslovima grinje se sakupljaju u kolonije na zaklonjenim mestima u zaštićenom prostoru gde prezimljavaju kao i na biljnim ostacima kako gajenih tako i korovskih biljaka. Sa porastom temperature prelaze na zemljište gde počinju sa ishranom i polaganjem jaja.
Razviće ovih štetočina traje dve nedelje, tako da se u toku godine razvije veliki broj generacija koje se i preklapaju. Simptomi napada grinja su vrlo karakteristični i lako se uočavaju. Grinje sišu sokove, oštećuju ćelije, što se manifestuje pojavom belih tačkica koje se pri jačem napadu spajaju, list žuti i suši se.
Na naličju napadnutog lista grinje ispredaju paučinu. Rđasta grinja napada paradajz, napadnuti delovi biljke dobijaju rđastu boju, dok se na plodovima javljaju pukotine i brazgotine.
Grinje u povrću nanose velike štete
Suzbijanje se izvodi u okviru mera suzbijanja drugih štetočina (leptiraste, biljne vaši, mineri), kao i sredstvima namenjenim za suzbijanje ovih štetočina:
- akaricidima (Vertimec 018 EC), kao i
- insekto – akaricidima (Actellic 50, Talstar 10 EC, Perfektion…).
Grinje brzo stvaraju rezistentnost na pomenute preparate. Zato je veoma važno sprovoditi preventivne mere i još važnije biološke mere borbe protiv grinja. U ove mere spedaju upotreba biopesticida i bioloških agenasa koji su predatori, paraziti i parazitoidi grinja.
Pošto se grinje u povrću nalaze na naličju lista, zato je potrebno da prskanje bude što bolje izvedeno, a to se postiže pumpama visokog pritiska, koje stvaraju finije kapljice i uz utrošak velikih količina vode obuhvati se cela lisna masa, biljka se dobro okupa, kako bi preparat dopro i sa naličja lista gde je i štetni insekt.
dipl. inž. Slavica Maksimović
PREPORUKA PIS SRBIJA
KOD KRASTAVCA na naličju listova su uočene pokretne forme običnog paučinara (Tetranychus urticae) na 14% biljaka.
S obzirom da prenamnoženje pomenutih štetočina može prouzrokovati sušenje listova pa čak i čitavih biljaka, preporuka je da se pregledaju biljke i ukoliko se uoči prisustvo grinja na naličju listova, primena hemijskih mera zaštite:
Apollo (a.m. klofentezin) u koncentraciji 0,04% (karenca 7 dana).
Agro Info Net Portal o poljoprivredi, cenama, turizmu
