Najnovije vesti
Početna » Poljoprivreda » Ratarstvo » Gustina setve i energija klijanja semena

Gustina setve i energija klijanja semena

Gustina setve i energija klijanja semena – Kada se odredi gustina setve dobili ste mogući prinos u berbi. Savremena tehnologija proizvodnje kukuruza zahteva optimalni sklop biljaka karakterističan za grupu zrenja. Pregust sklop dovodi do zastoja u razvoju, neracionalnog iskorišćavanja vode i hraniva iz zemljišta, i direktno utiče na smanjenje prinosa.
Gustinu setve, tj. budući broj biljaka po jedinici površine opredeljuje rastojanje biljaka u redu, pošto se kukuruz kod nas seje na međuredni razmak od 70 cm.

Gustina setve treba da bude primerena potencijalu godine, nivou agrotehnike, potencijalu njive i hibrida koji se seje.

Pročitajte i: Koliko zrna za hektar?

Generalna preporuka bila bi:

  1. u povoljnim uslovima Hibride FAO 500 i 600 grupe zrenja treba sejati ne ređe od 70 x 22-24,5cm, a u nepovoljnim uslovima na 70 x 26-30cm.
  2. u povoljnim uslovima Hibride FAO 300 i 400 grupe zrenja treba sejati na 70 x 18-22cm, a u nepovoljnim uslovima 70 x 22-24,5cm.

Marković Jelena dipl. ing ratarstva

Jedan od najvažnijih činilaca za postizanje visokih prinosa u proizvodnji kukuruza jeste seme. Kvalitet semena se ogleda u više parametara, a za proizvođače su najbitniji:

  1. klijavost,
  2. energija,
  3. masa 1000 zrna

Za postizanje željenog sklopa u berbi potrebno je na osnovu klijavosti semena korigovati sklop u setvi, tj. potrebno je povećati broj isejanih zrna za onoliko za koliko je manja klijavost.

Npr, ako je klijavost 94%, a u berbi se želi postići sklop od 51 000 biljaka, potrebno je sejati (51000/94) *100=54255 biljke.

Gustina setve

Energija semena je bitna za određivanje datuma setve. Što je energija viša, to je seme sposobnije da klija u nepovoljnijim uslovima.

Masa 1000 zrna, tj. krupnoća semena više ne predstavlja bitan činilac za proizvođače koje će seme sejati. Seme se danas pakuje u setvene jedinice tako da se u svakoj vreći nalazi isti broj semena, nezavisno od njegove krupnoće. Krupnoća ni na koji način ne utiče na prinos zrna u merkatilnoj proizvodnji. Povećanjem mase semena ne dolazi do pada klijavosti.

Miodrag Simić, dipl. ing.

Pročitaj i ...

savremena poljoprivreda zakup državnog zemljišta obećanja ministra novac za integrisani sistemi zemljište našoj država je gazdinstva u srbiji postrna setva registracija gazdinstava

ZEMLJIŠTE za budućnost, kako ga sačuvati

ZEMLJIŠTE za budućnost - Zemljište koje obrađujemo je podložno brojnim promenama.Kako se odnosimo prema njemu je merilo po kome

Leave a Reply