Ove sezone imamo zabeleženu opasnost od mikotoksina, a jedan od njih aflatoksin. Sprečiti njegovu pojavu na vreme je najvažniji zadatak. Veoma je važno sačuvati kukuruz od moguće zaraze u skladištima. Skladištenje kukuruza zahteva ozbiljnu pripremu svih koji čuvaju taj proizvod.
Dr Stevan Maširević, direktor Departmana za fitomedicinu i zaštitu bilja, poručio je skladištarima i ratarima da počnu da razvrstavaju kukuruz po kvalitetu (nivou vlage i primesa, kao i procentu oštećenja), jer će na taj način sprečiti upropaštavanje dobrog zrna. On je čistoću silosa stavio na prvo mesto u zaštiti zrna.
– Od kvaliteta skladištenja u potpunosti zavisi kvalitet žitarica koje idu u preradu. U onim ćelijama gde je bio povećan sadržaj aflatoksina, odnosno, gde je bila prisutna aspergillus flavus gljiva, koja to proizvodi, potrebno je nakon pražnjenja silosa izvršiti dezinfekciju. Do sada se radila dezinsekcija, a treba izvršiti i dezinfekciju silosa. To znači da treba prvo uraditi mehaničko čišćenje naslaga na zidovima silosa od prašine i organskih inertnih materija. Utvrdili smo da ta prašina ima velike količine spora aspergillus flavus, kao i nekih drugih gljiva, što je posledica prošlogodišnje kontaminacije još na polju. Kad se to mehanički očisti, (možda i izduvavanjem kompresorima), trebalo bi onda sve to da se opere vrelom vodom pod pritiskom, bez obzira da li se radi o metalnim ili betonskim silosima. Isto to valja uraditi i sa podnim skladištima, rekao je dr Maširević.
Aflatoksin u kukuruzu
2012. godine su biljke bile izložene pojačanoj infekciji gljive iz roda Aspergillus-Aspergillus flavus. Poznato je da ova gljiva proizvodi sekundarni metabolit mikotoksin koji se naziva aflatoksin. Ta vrsta toksina prema istraživanjima predstavlja najkancerogeniju supstancu.
Jednom stvoreni mikotoksini ostaju u biljkama i biljnim proizvodima koji, ako se nađu u lancu ishrane, mogu prouzrokovati bolesti ljudi i životinja – MIKOTOKSIKOZE.
Kao pomoć i rešenje problema aflatoksina tokom gajenja stoke Vam nudi članak: Aflatoksin – zeolit kao rešenje
Jako visoke temperature vazduha, smanjena vlažnost vazduha i smanjena otpornost biljaka – sve to je uticalo na povećanu infekciju biljaka kukuruza ovom veoma opasnom gljivom.
Spore plesnivosti leže na plitkom površinskom sloju zemlje na ostacima biljaka, te tako mogu lako da zaraze biljke u toku vegetacije. Prouzrokovač bolesti Aspergillus flavus može opstati od 1 do 3 godine u zemljištu.
Faktori koji favorizuju infekciju i razvoj bolesti su
- visoke temperature i
- niska vlažnost vazduha u toku vegetacije što stvara veoma dobre uslove za održavanje spora aspergilusa u vazduhu.
Bolest se širi pomoću insekata i vetra, a infekcija se dešava u prvom redu kroz kukuruznu svilu, u vreme cvetanja i oprašivanja. Infekcija u polju se dešava 2-3 nedelje posle svilanja kukuruza. Optimalna temperatura za rast gljive i sporulaciju je 30-38 C.
U kasnijem periodu, povoljni uslovi za napad, tj. ulazak spora u zrno jesu oštećenja zrna od insekata, tj. fizički oštećena opna i perikarp zrna kukuruza.
Infekcija ovom gljivom može biti ostvarena i kasnije u skladištu kada razvoju ove gljive pogoduje visoka temperatura i povećana vlažnost. Optimalna temperatura za produkciju mikotoksina-alatoksina je 24-32 C.
Problem nastaje i ukoliko u sladištu stoji zaraženo i nezaraženo zrno. Najčešće se dešava da celokupna uskladištena količina kukuruza brzo bude kompletno zaražena ovom gljivom.
Simptomi bolesti se mogu videti na zrnu kukuruza u vidu puderaste prevlake zuto zelene svetle boje. Ponekad se ti simptomi ne razlikuju u mnogome od nekih drugih plesnivosti koje su manje štetne po zdravlje ljudi i životinja.
Mikotoksini su ekstracelularni produkti plesni koji imaju toksične ili druge negativne biološke efekte po ljude ili životinje.
Aflatoksin u kukuruzu
Dr Stevan Maširević
Agro Info Net Portal o poljoprivredi, cenama, turizmu
