Kukuruz – zaštita. U našoj zemlji kukuruz se svake godine gaji na velikim površinama zbog izuzetnog značaja, na više od milion hektara. Korovi u kukuruzu su velika konkurencija gajenoj biljci. Oni onemogućavaju biljkama da se normalno razvijaju od setve pa do žetve. Kukuruz za svoj razvoj zahteva dosta svetlosti i toplote zbog čega se gaji kao širokoredni usev, što omogućava nesmetan rast i razviće korova, naročito u početnoj fazi razvoja, kada treba sprečiti konkurenciju korovskih biljaka.
U usevu kukuruza najveću rasprostranjenost i zastupljenost imaju sledeće širokolisne korovske vrste: običan štir (Amaranthus retroflexus), pepeljuga (Chenopodium sp.), divlji ladolež (Calystegia sepium), palamida (Cirsium arvense), poponac (Convolvulus arvensis), a sve više se šire i nove invazivne vrste kao što su ambrozija (Ambrosia artemisiifolia), čičak (Xanthium strumarium), lipica teofrastova (Abuthilon teophrasti), kao i širokolisno travne korovske vrste:
- divlji sirak iz semena I rizoma (Sorghum halepense),
- pirevina (Agropirum repens),
- veliki muhar (Panicum crus galli),
- muhar sivi (Setaria glauca),
- zeleni muhar (Setaria viridis).
Suzbijanje korova možemo obaviti nakon setve, a pre nicanja, primenom zemljišnih herbicida kao i nakon nicanja kukuruza kao korektivnu meru
Kukuruz – zaštita od široko i uskolisnih korova
Za herbicide koji se koriste posle setve, a pre nicanja, potrebna je dobra obrada zemlji šta i dovoljna količina padavina, važan činilac je da kiša padne u prvih 5-7 dana nakon tretiranja. Ova grupa herbicida je jeftinija u odnosu na korektivne herbicide. Preporuka je da se za ovo tretiranje koriste preparati na bazi acetohlora, S–metalohlora, pendime talina, izoksaflutola…
Suzbijanje korova nakon nicanja kukuruza ima prednosti u odnosu na tretiranje pre nicanja jer ciljano suzbijamo najzastupljeniji korov. Nedostatak ove metode je veća cena herbicida i nepovoljni vremenski uslovi u trenutku kada se korovi i kukuruz nalaze u najpovoljnijoj fazi za primenu herbicida.
Prilikom suzbijanja, potrebno uzeti u obzir najosetljiviju fazu korova kod uskolisnih korova faza do 3 lista, a kod širokolisnih faza 2 do 4 lista, ukoliko suzbijamo divlji sirak to je faza 10-15 cm, pri tome obavezno treba voditi računa i o fazi razvoja kukuruza.
Broj listova kukuruza nam određuje koji ćemo preparat upotrebiti kao i spektar korova.
Za suzbijanje ŠIROKOLISNIH KOROVA preparati na bazi 2,4 D (Monosan herbi, Lentemul, Maton..) primenjuju se najkasnije do 5 listova kukuruza, preparati na bazi dikambe (Banvel) i dikambe + bentazon (Cambio) primenjuju se do 6 listova kukuruza. U fazi preko 6 listova, potrebno je primeniti herbicide novije generacije kao što su Laudis, Clio i Calisto.
Uskolisni korovi
Za suzbijanje uskolisnih korova do 6 listova kukuruza koriste se preparati Tarot i Grid, a preparati Motivel i Equip mogu se primeniti i u kasnijim fazama razvoja kukuruza, preko 6 listova.
Preporuka je da svaku primenu treba ograničiti do 8 lista kukuruza jer posle toga nastupa faza razvoja generativnih organa kukuruza, pa svaka kasnija primena herbicida utiče na prinos kukuruza.
PSS Čačak
Dipl. Ing Vesna Nišavić Veljković
Agro Info Net Portal o poljoprivredi, cenama, turizmu

