LEKOVITO bilje, način da ostvarite profit

LEKOVITO bilje – Zanimanje za plantažu uzgoj ljekovitog i aromatičnog bilja inicirala je potražnja prerađivačke industrije čiji se krajnji proizvodi temelje na lekovitom i aromatičnom bilju, kao i potreba za sirovinama ujednačene kvaliteta i kvantiteta. Intenzivnije plantažno gajenje datira od 50-tih godina prošlog veka, a od 70-ih neke lekovite i aromatične vrste se u potpunosti uvode u kulturu, što znači da je njihovo poreklo na tržištu isključivo iz plantažne proizvodnje (nana, timijan, odoljen, kamilica, čubar, melisa, borač, neven). A globalni svetski trend zadnjih godina je velika potražnja za lekovitim i aromatičnim biljem. Procene su da će se i narednih godina nastaviti taj trend.

Srbija zahvaljujući povoljnoj klimi, zemljištu i nezagađenoj sredini vrlo je pogodna za intenzivno gajenje lekovito  bilje. Po biološkoj raznolikosti Srbija je svrstana u 158 najboljih centara sveta; u bogatoj flori je utvrđeno više od 700 biljnih vrsti s lekovitim svojstvima dok je registrirano 400 vrsti lekovito bilje (od kojih se sa 280 vrsti trguje kao s industrijskom sirovinom koja se daljnjom preradom koristi za izradu lekova, kozmetičkih i higijenskih preparata, začina, raznih ekstrakata …)

U odnosu na sakupljanje biljaka iz prirode, plantažno gajenje lekovitih biljaka ima više prednosti: gajenjem se dobiva sirovina standardne kvalitete, posebice kada su potrebne veće količine ujednačene droge za farmaceutsku i njoj srodnih industrija (kvalitetu ovisi od genotipa, kemotipa, ekotipa – staništa, klime, godine itd.); lakše se koriste prednosti već postojeće agrotehnike, tj. mehanizacije, strukture setve, mera zaštite, dorade i prerade lekovitog bilja; racionalnije se koriste poljoprivredni zemljišni resursi, jer se koriste i zemljišta lošijeg kvaliteta; anulira se angažiranje radne snage potrebne za sakupljanje; ekonomski efekti su veći u usporedbi s gajenjem standardnih kultura; kvalitetu sirovine se bolje može usuglasiti s farmakološkim standardima; čuvaju se retke, endemične, ugrožene vrste od iščezavanja, posebno one čije je sakupljanje zabranjeno ili strogo ograničeno; oživljavaju se neiskorišteni resursi, nepogodni za ostale ekonomske i poljoprivredne delatnosti (zemljišta brdsko-planinskog područja, plavna zemljišta, zemljišta sklona eroziji, teritorija nacionalnih parkova i rezervata prirode).

 LEKOVITO bilje, način da ostvarite profit

U Srbiji se kulture lekovitog bilja u prosjeku gaje na preko 3500 ha, većinom na području Vojvodine. Najviše se uzgajaju kamilica (Matricaria chamomilla), matičnjak (.Melissa officinalis), odoljen (Valeriana officinalis), hibridna nana (Mentha h piperita), miloduh (Hyssopus officinalis), timijan (Thymus vulgaris), korijander (Coriandrum sativum), kim ( Carum carvi), selen (.Levisticum officinale), artičoka (Cynara scolymus), anis (Pimpinella anisum), sljez (Althaea officinalis), Echinacea i druge. Usmerenim gajenjem lekovitog i aromatičnog bilja smanjila bi se nekontrolirana berba samoniklog bilja i time spriječilo njegovo izumiranje.

A što je najvažnije proizvodnja lekovitog bilja donosi veći, brži i lakši profit od drugih poljopri-vrednih proizvodnji. Oni malobrojni koji se kod nas bave plantažnim uzgojem lekovitog bilja tvrde da se uzgojem lekovitog bilja može ostvariti značajna zarada.

Primeri, prema podacima Grupacije proizvođača i uzgajivača lekovitog bilja, 2013. godine su za proizvodnju kamilice, troškovi po hektaru bili oko 600 eura, dok je dobit bila oko 900 eura.

Oko 700 eura je bilo potrebno uložiti u proizvodnju anisa na hektaru zemljišta, a pozitivna razlika je iznosila oko 450 eura.

Lekovito bilje

Za proizvodnju korena belog sljeza troškovi su bili dve hiljade , a dobit 1.250 eura, dok je u bosiljak tebalo uložiti oko 850 eura da bi se dobilo 1.100.

Za uzgoj korijandara koji ne zahteva mnogo posla, prošle godine je trebalo 530, a pozitivna razlika je bila 70 eura. Proizvodnja nevena na jednom hektaru je koštala 1.700, a dobit je bila 1.200 eura, dok je za nanu u prvoj godini proizvodnje potrebno oko 800 eura, a u naredne dve godine upola manje. Prve godine na nani se zarađuje oko 600 a druge i treće oko 1.000 eura.

Gajenjem i preradom lekovitog bilja dobivaju se i značajne količine otpadnog materijala, koji se može koristiti kao prirodno gnojivo u organskoj poljoprivredi (kompost i različita biodinamička gnojiva) ili kao stočna hrana.

S obzirom na potrebe svetskog tržišta, a posebno razvijenog zapadnog tržišta, zapoćela je proizvodnja biološki čistog lekovitog bilja za kupce organske hrane, tj. proizvoda dobivenih primenom tehnologije tzv. organske proizvodnje. Proizvodnja lekovitog i aromatičnog bilja po principima tzv. organske poljoprivrede (primena organskih đubriva, kontrola korova putem alternativnih mera suzbijanja, uključujući malčiranje, plodored i druge mere) ima svoju budućnost, posebno u brdsko planinskim područjima, koja su ekološki potpuno prihvatljiva za ovakvu vrstu delatnosti i, s druge strane, obuhvataju ključna autohtona staništa najvećeg broja lekovitih i aromatičnih vrsta.

Jednom rečju, uzgoj lekovitog i aromatičnog bilja je u potpunosti u skladu s načelima organske poljoprivrede.

PSSSrbija

foto pixabay.com