Stajnjak vredi puno – najbolje je organsko đubrivo

Stajnjak vredi puno – Osim navodnjavanjem, poboljšanjem sastava zemljišta doprinećemo čuvanju vlage u njivama. Unošenjem organskih djubriva, unose se i korisni mikroorganizmi, a istovremeno se aktivira njihov rad. Razgradnjom, uneta organska materija se delimično mineralizuje, ali iz produkta razgradnje se sintetizuju nova visokomolekularna organska jedinjenja – humusne materije.

Humus je izuzetno značajan u zemljištu, jer utiče na čitavu dinamiku i na sve osobine zemljišta, regulator plodnosti zemljišta. Cilj upotrebe organskog djubriva je povećanje biološke aktivnosti zemljišta, a na taj način i njegove plodnosti. Unošenjem organske materije popravljaju se fizičke, biološke i hemljske osobine zemljišta. Humus je značajan u zemljištu jer utiče na dinamiku, primanje i zadržavanje vode, na strukturu, na vodni, vazdušni i toplotni režim. Mineralizacijom organske materije oslobadjaju se biljna hraniva i ugljen-dioksid, neophodne materije u procesu fotosinteze. Ugljen-dioksid oslobodjen organske materije doprinosi aktiviranju hraniva iz postojeće rezerve zemljišta, povećavajući pristupačnost za biljke.

Stajnjak vredi puno – najbolje je organsko đubrivo

Vreme izvoženja stajnjaka

Sazrevanje stajnjaka traje 3-5 meseci, pa izvoženje i zaoravanje može da se obavlja u sva 4 godišnja doba.

Prilikom letnjeg iznošenja stajnjaka, zbog visokih temperatura i brze mineralizacije, može doći do velikih gubitaka zbog isparavanja nitratnog azota.

U slučaju tople i vlažne zime i kod jesenjeg izvoženja stajnjaka, može doći do ispiranja nitrata u dublje slojeve. U zimskom periodu se rastura po snegu ili po smrznutom zemljištu. Gubici u to vreme zbog niskih temperatura su bez značaja, ali nastaju teškoće u vezi sa zaoravanjem stajnjaka.

Iznošenjem stajnjaka u proleće pre drugih radova je povoljno jer su gubici hraniva minimalni a usev u toku vegetacije koristi hraniva koja se oslobadjaju iz stajnjaka.

U sušnoj godini na teškim zemljištima, stajnjak za jare useve daje se u jesen, a u vlažnoj klimi na lakšim zemljištima u proleće.

Način i dubina zaoravanja

Djubrenje stajnjakom treba sinhronizovati – izvoženje, rasturanje i zaoravanje. Po rasturanju odmah zaorati na odgovarajuću dubinu, što znatno smanjuje fertilizaciju:

• Vrednost zaoranog stajnjaka, odmah posle rasturanja – 100%
• Vrednost zaoranog stajnjaka, 24 sati posle rasturanja – 80%
• Vrednost zaoranog stajnjaka, 70 sati posle rasturanja – 70%
• Vrednost zaoranog stajnjaka, 4 dana posle rasturanja – 50%

Količina stajnjaka

Količina stajnjaka zavisi od osobina zemljišta i klime, od kvaliteta stajnjaka i zahteva useva. Ako nema stajnjaka, predlažu se manje doze od 8-10 t/ha.

Tako se oživljava aktivnost zemljišnih organizama, što veoma povoljno deluje na plodnost. Siromašno zemljište u humusu i hranivima, gde dugo nije djubreno organskim djubrivima, zatim na glinovitim peskovitim zemljištima, treba djubriti sa većim količinama, jer stajnjak popravlja fizičke, hemijske i biološke osobine zemljišta.

Delovanje stajnjaka

Stajnjak deluje preko mineralnih materija koje se oslobadjaju u procesu mineralizacije i preko uticaja na fizičke osobine zemljišta. Stajnjak se u zemljištu razlaže i oslobadjaju biljna hraniva. U lakim zemljištima neutralne ili slabe reakcije, mineralizacija je brža nego na glinovitim i kiselim zemljištima.

Najbrže se razlaže celuloza a najteže lignin. Celuloza se razloži u toku jedne godine, a 37% lignina posle 4 god. ostaje nerazloženo. Stajnjak je potpuno djubrivo koje utiče na fizičke, hemijske i biološke procese u zemljištu. Pod uticajem redovne primene zemljišta postaju vezanija, otpornija na eroziju i defekciju. Stajnjak povoljno deluje na toplotni režim zemljišta. Iako je količina mineralnih materija u stajnjaku mala, ipak se u zemljište unose značajne količine hraniva. Biljna hraniva su vezana za organsku materiju i poste peno se oslobadjaju u procesu mineralizacije. Stajnjak je azotno i kalijumovo djubrivo, dok je sadržaj fosfora znatno niži. Iz stajnjaka se najbrže oslobadja kalijum, zatim azot, dok fosfor sporije prelazi u pristupačan oblik. Zbog postepenog oslobadjanja ima produženo dejstvo.

• Na težim zemljištima unosi se na 4-5 god
• Na ilovači na 3-4 god, a
• Na lakim zemljištima na 2-3 god.

Mineralizacijom stajnjaka pod dejstvom aerobnih bakterija oslobađaju se biljni hormoni, auksini i vitamini koji deluju stimulativno na biljke. U vreme pre pojave mineralnih đubriva glavni izvor hraniva za biljke su bila hraniva iz organskih đubriva i iz zemljišne rezerve. Zbog toga je bilo izuzetno važno da se što više hraniva vrati u zemljište u obliku stajnjaka, kako bi se održala plodnost zemljišta.

Vitić Miroljub str. sar. PSSS-Smederevo
Institut za Ratarstvo i Povrtarstvo – Novi Sad prof. dr. Imre Molnar