Organsko povrtarstvo – ostvarenje prihoda

Organsko povrtarstvo – Sve veći razvoj sektora poljoprivrede kao organski način gajenog povrća je privukao mnoge proizvođače. Sve veći značaj zdravstvene ispravnosti povrća koji koristimo u svakodnevnoj ishrani obezbeđuje i ostvarenje prihoda od organski uzgojenog povrća. U zemljama EU je skoro 15 miliona hektara pod sistemom organskog uzgoja i tržište proizvoda je vredno 37,3 milijardi evra u 2017. Kako pravilno gajiti biljke? Savet Vam daje savetodavac za povrtarstvo dipl.inž. Dragan Mijušković.

Organsko povrtarstvo (Održavanje zemljišta, plodored) – U organskom povrtarstvu za održavanje plodnosti zemljišta značajnu ulogu ima ( malč ) – to je tanki sloj (0,5 – 1 cm) raznih otpadaka biljnog, životinjskog i mineralnog porekla, koji se u tankom sloju nastire na parcelice. Sloj treba povremeno obnavljati jer služi kao hrana mikroorganizmima u zemljištu, zaštićuje zemljište od isušivanja, za vreme velikih vrućina štiti od sunca, a za vreme niskih temperatura od smrzavanja. Popravlja mrvičastu strukturu zemljišta, čime trajno podržava i unapređuje plodnost zemljišta.

Zemljište se priprema za zimsko mirovanje razrivanjem pre pokrivanja navedenim materijalom. Ukoliko se radi o težem zemljištu ili zemljištu koje ranije nije služilo za povrtarsku proizvodnju, možemo se, izuzetno, prekopati.

Organsko povrtarstvo

Lakša zemljišta i ona koja su ranije služila za proizvodnju povrća se ne prekopavaju, već samo razrivaju na dubinu 10 – 20 cm. razreivanjem se zemljište manje preokreće, a time se štite organizmi u zemljištu, posebno gliste. Dakle, kod biološkog povrtarstva zemljište se priprema razrivanjem, čime se zaštićuje većina mikroorganizama i slojevi zemljišta.

 Za stvaranje i održavanje plodnosti zemljišta treba voditi računa o stvaranju dobre mrvičaste strukture jer ona propušta višak vode bez zadržavanja, rastvara je prema potrebama biljaka, a višak odvodi u dublje slojeve, bez površinskog zadržavanja. Nakon isticanja vode, u zemljištu ostaju kanali koji omogućuju ulazak vazduha i ispuštanje suvišne ugljovodonične kiseline, koja u zemljištu deluje kao otrov za biljke. Ta se izmena treba obaviti bez zastoja jer se na taj način stvaraju povoljni uslovi za disanje u zemljištu I oksidaciju hranjivih sastojaka u području korena.

Rastresiti mrvičasti sloj omogućuje trajno zagrejavanje zemljišta i služi kao izolator toplote u zemljištu. Mrvičasta struktura zemljišta dobijena prirodnim putem razlikuje se od one koja se postiže obradom zemljišta mehaničkim sredstvima.

Održavanje biljaka u dobroj kondiciji i dobrom zdravstvenom stanju bitnu ulog ima pravilan plodored (plodored označava izmenu kultura na parceli). Potrebno je znati koje se kulture mogu gajiti na pojedinim parcelicama nekoliko godina, kao što je na primer paradajz. Ako je neka parcelica više zakorovljena, dobro je na njoj zasaditi krompir, kao okopavinu koja iza sebe ostavlja prilično čisto zemljište. Ako se raspolaže većim količinama stajnjaka za đubrenje povrtnjaka, treba se tačno pridržavati određenog plodoreda. U protivnom treba uvesti zeleniđno đubrenje, npr. setvu detelinsko-travne smeše prema zahtevima zemljišta.

1. Kulture koje zahtevaju velike količine azota su: repa, celer, kelj, krastavci..
2. Povrće sa manje zahteva na azot su: mrkva, cikorija, endivija, radič, beli luk
3. Povrće koje ne traži mnogo azota su: pasulj, grašak, soja i ostale leguminoze, koje zemljište obogaćuju njime.

Treba izbegavati na istoj površini nekoliko godina setvu istih kultura, kao što su: kupus, cvekla, repa, celer i mrkva, jer one zahtevaju sadnju u plodoredu svake treće, odnosno četvrte godine.

Primer rasporeda povrtarskih kultura prema plodoredu:

– prva godina : lisnato povrće;

– druga godina : korenasto – krtolasto povrće;

-treća godina : posebno krompir;

– četvrta godina : povrće sa plodovima.

Savetodavac za povrtarstvo

Dipl.inž. Dragan Mijušković

Organsko povrtarstvo