Najbolji momenat otkosa lucerke obezbeđuje najbolje rezultate i maksimalan prinos tokom godine. Četiri otkosa je optimalan broj otkosa, uz navodnjavanje i do šest otkosa.
KOSIDBA LUCERIŠTA – SISTEMI KOSIDBE KOJI UTIČU NA PRINOS, KVALITET I TRAJNOST LUCERIŠTA
Izvor: Dipl.ing. GORDANA REHAK PSSS šabac
Ono što je najbitnije za svakog poljoprivrednog proizvođača pri zasnivanju lucerišta, jeste to, da se postignu visoki prinosi, dobar kvalitet koji se ogleda kroz veću hranljivu vrednost i kao rezultat svega, sačuvati lucerište duži niz godina za iskorišćavanje. Efekat sistema kosidbe na prinos i kvalitet zelene krme ili sena lucerke i dužinu trajanja lucerišta, zavisi od faza razvića biljaka u svakom košenju. Sistemom kosidbe se može uticati na različite parametre iskorišćavanja koji se mogu ogledati u dobijanju visokog prinosa zelene mase, najveće hranljive vrednosti, visokog prinosa sena, a da pri tom ne bude smanjen vek iskorišćavanja lucerke. Da bi se uskladili parametri prinosa i kvaliteta, a sačuvala trajnost lucerišta, treba odrediti pravi momenat košenja koji se postiže u fazi kada počinje da cveta (10 % cvetalih biljaka). Da bi se odredio tačan momenat košenja određuju se tri momenta:
1. fiksni datumi ili vremenski intervali
2. fenološka faza razvoja biljaka
3. pojava i razvoj pupoljaka na kruni korena i njihova kombinacija
Ipak, ne može nam biti ni ovo dobar orijentir, jer zbog nepovoljnih klimatskih pojava može kasniti faza cvetanja biljaka, pa se zato praktikuju fiksni intervali i pojava pupoljaka na kruni.
Navešćemo sada neke različite momente kada se može vršiti kosidba, i samim tim uticati na prinos i kvalitet:
FIKSNI DATUM I LI INTERVAL KOŠENJA
Ovaj sistem kosidbe omogućuje lakše organizovanje kosidbe sa drugim poljskim radovima. Mnogi poljoprivredni proizvođači kose tri do četiri puta lucerište, pri čemu prvu kosidbu izvode oko prvog maja, a narednu za 40 – 45 dana. Neki, opet kose za oko 5 – 6 dana kasnije, što se za većinu naših rejona i u većini godina pokazalo kao ispravan termin. Košenje lucerišta u intervalu od 28 dana može doprineti da se usev proredi i smanji dužina trajanja. Ako se kosi za 33 do 42 dana, smanjuje se zakorovljenost i povećava trajnost. Prinos lucerke raste linearno sa povećanjem vremenskog intervala košenja od 21 dan do 42 dana, znači od 3 do 6 nedelja. Kosidbom u intervalu od 42 dana, smanjuje se zakorovljenost, dobija se najveći prinos krme i najduže traje lucerište. U Srbiji se primenjuje četvorootkosni i petootkosni sistem u suvom ratarenju, ali uz navodnjavanje može se postići petootkosni i šestootkosni sistem, međutim trootkosni sistem obezbeđuje maksimalnu trajnost lucerišta, ali potencijal za proizvodnju krme nije dovoljno iskorišćen a uz to se dobija krma slabijeg kvaliteta.
Da bi se postigao maksimum u iskorišćavanju lucerišta, četvorootkosni sistem sa košenjima polovinom maja ( faza butonizacije), početkom juna ( početak cvetanja), polovinom avgusta ( puno cvetanje) i od 15 – 30 oktobra, daje 10 % veći prinos i značajno bolji kvalitet sena u odnosu na trootkosni sistem ( 1. jun, 15. jul i 30. avgust).
Najbolji momenat otkosa lucerke
Dugogodišnja istraživanja sistema kosidbe, govore najbolje o četvorootkosnom sistemu, gde se dobijaju maksimalni rezultati za sve parametre ( prinos, kvalitet i dugotrajnost lucerke), i petootkosni ako je godina kišna ili ako postoji sistem za navodnjavanje.
Kada je reč o fenološkim fazama, mnogo su pogodnije, posebno kada se govori visini prinosa i kvalitetu krme. Raspored otkosa zasnovan je na zrelosti biljaka, odnosno njihovim fenološkim fazama (vegetativna faza, faza butonizacije, faza početka cvetanja i faza zametanja mahuna) koje se proučavaju mnogo detaljnije, kako bi se odredile promene u vezi sa razvojem biljaka koje određuju prinos i kvalitet lucerke i njenu trajnost na polju.
Faze razvoja lucerke:
1. rana vegetativna faza, faza rozete gde je stablo niže od 15 cm
2. srednje vegetativna faza, faza porasta u stablo, a dužina je između 16 – 30 cm,
3. kasna vegetativna faza, faza kada je stablo više od 30 cm,
U ove tri faze se ne pojavljuju cvetovi niti mahune.
4. početak butonizacije, jedan-dva nodusa sa vidljivim pupoljcima, ali nema cvetova ni formiranja mahuna
5. faza butonizacije, tri i više nodusa sa pupoljcima ali nema cvetova ni formiranja mahuna
6. početak cvetanja – jedan nodus sa jednim otvorenim cvetom, nema formiranja mahuna
7. puno cvetanje, dva i više nodusa sa otvorenim cvetovima, nema formiranja mahuna
8. početak formiranja mahuna, jedan – tri nodusa sa zelenim mahunama
9. faza nalivanja semena, četiri i više nodusa sa zelenim mahunama
10. faza zrelog semena, nodusi u većini sa braon – crnim mahunama.
Istraživanja su pokazala da sistem kosidbe lucerke u početku cvetanja sa tri ili četri otkosa godišnje, predstavlja kompromis za najbolji prinos, hranljivu vrednost i dužinu života lucerke.
Početak cvetanja je faza kada 10 % biljaka procveta, dobija se maksimalna hranljiva vrednost, rezerve šećera u kruni i korenu se obnove ili su na većem nivou, a brzina porasta useva naglo počinje da opada, dok nasuprot toga, u toplijem periodu, kosidba lucerke u punom cvetanju osigurava veći prinos i kvalitet krme.
Agro Info Net Portal o poljoprivredi, cenama, turizmu

