Borovnica ima odlične uslove za rast prodaje tokom 2022. godine. Najviše raste potražnja u Evropi i Kini. Kvalitet plodova je odlučujuća vrednost za postizanje dobre cene.
Rabobank je donela analizu o plasmanu borovnice u 2022. godini. Predviđa se da će se svetski izvoz svežih borovnica i u narednim godinama stalno povećavati. Proizvođači su na ispitu jer moraju biti produktivniji (viši prinosi po hektaru), efikasniji i da stalno obezbede visokokvalitetne plodove. Potrošači su sve zahtevniji, stalnost kvaliteta je od velikog značaja za uspeh na tržištu.
Očekuje se da nove, poboljšane sorte borovnica će igrati sve značajniju ulogu u rastućim regijama (u Americi. Azijsko-pacifička regija i Južna Amerika). Stvaranje novih sorti koji su veće otpornosti na hladnoću, daju bolji odgovor na sve topliju klimu su uslov za bolji prinos. Važna je i mogućnost mehanizovane berbe. Stalna briga za poboljšanje ukusa, čvrstinu plodova i rok trajanja (dugi transport do krajnjih tržišta je “noćna mora” za trgovce) kako bi privukli više potrošača i trgovaca.
Izvoz borovnica svake godine beleži rast, tako je porast po godišnjoj stopi (CAGR) od oko 11 posto tokom poslednje decenije.
Stalni rast izvoza će biti siguran tokom narednih pet godina i očekujemo da će svetski izvoz 2025./26. godine dostići blizu 900.000 tona. Najviše borovnica – više od 70 posto dolazi iz pet zemalja izvoznica: Peru, Čile, Kanada, Meksiko i Španija/Maroko.
Borovnica ima odlične uslove
Od sezone 2019./20. Peru je postao najveći svetski izvoznik sveže borovnice (više od 150.000 tona je izvezeno u vrednosti od 1,20 milijardi US dolara). Čile je sada drugi najveći svetski izvoznik borovnica sa više od 118.000 tona (naročito je veliki rast izvoza organski gajene borovnice – 20.870 tona u sezoni 2019/20.). Čile i Peru imaju pristup na tržišta bez tarifnih opterećenja u Kini, Evropi i SAD-u. Najviše se borovnica potroši u SAD i Kanadi – ali Evropa je zabeležila veliki rast potražnje tokom pandemije (uvoz je nadmašio količinu od 119.000 tona). Kina je vodeće tržište u potrošnji borovnica u Aziji (uvoz je 2020. godine bio veći od 22.000 tona).
Sve je veća raznolikost u pakovanju (u Skandinaviji u maloprodaji popularna su i mini pakovanja od 60 grama – kao snek na poslu). Potrebna je i dobra marketinška kampanja tokom cele godine.
Sve su to smernice za naše uzgajivače borovnica. Prilika da ne budemo samo sirovinska baza za evropske kompanije nego da imaju svoje hladnjače i kapacitete za moderna pakovanje, preradu. Nova šansa je i uzgoj borovnica po standardima organske proizvodnje.
Petar Jovičić