Bundeva je kraljica u Kikindi na jesen.“Dani ludaje ” u Kikindi su od 09 – 12. septembra 2021. godine. U Banatu je tih dana baš veselo – karnevali, koncerti, izložbe i naravno tu je i kraljica bašte – ludaja. Ko nije probao pite bundevare taj ne zna šta je pravi kolač. Osim što se prave kolači tu je i sok, pekmez od bundeve, blagotvorno ulje…
Pročitajte tekst o zdravstvenim dobrobitima bundeva autora dipl. ing. Mira Miljković PSSS Jagodina.
Bundeva je bogata beta – karotenom (antioksidansom), koji se u organizmu pretvara u vitamin A. Ishrana bogata beta karotenom može smanjiti rizik od nekih vrsta raka, može biti i zaštita od srčanih bolesti i degenerativnih promena tokom starenja.
Hladno ceđeno ulje semena bundeve je bogat izvor nezasićenih masnih kiselina (alfa-linoleinske i oleinske) – koje često nedostaju u ishrani. Sadrži beta – karoten, vitamin E i kalijum. Lecitin iz ulja sprečava aterosklerozu, snižava nivo holesterola u krvi, kontroliše rad bešike i reguliše rad hormona.
Semenke bundeve se koriste u medicinske svrhe. Sadrže gvožđe, kalijum, kalcijum, vitamin K i cink. Semenke obiluju magnezijumom čija je funkcija opuštanje nerava i od velike je važnosti za zdravlje srca. Semenke bundeve obiluju cinkom-mineralom koji jača kosti.
Dozirajte svakodnevno 50 grama semenki i ublažićete i prevenirati sve neugodne simptome.
Dipl.ing. Miodrag Simić
Bundeva bogatstvo beta karotena – eliksir za telo
Bundeva (Cucurbita pepo L – Cucurbitaceae) je jednogodišnja, zeljasta biljka koja se gaji radi ploda koji može biti težak i preko 10 kg (neki plodovi imaju masu veću i od 50 kg) i zbog semena iz kojeg se, hladnim postupkom, cedi ulje. Listovi su široki nasađeni na duge peteljke, cvetovi su žuti krupni lončasti. Cvetovi su otvoreni od zore do 10 ili 11 sati pre podne, kada se zatvara.
Cucurbita pepo convarietas citrullinina – varietas styriaca (bundeva golica) ima žuto-zelenu koru, žuto-narandžasto meso i tamno zelene semenke bez spoljašne opne, što olakšava ceđenje. Dobijeno ulje je tamno zeleno sa crvenkastim prelivom i ima specifičan, prepoznatljiv ukus bundevinog semena.
Pročitajte i: Uljna tikva na zahtev potrošača
U ishrani ljudi plod bundeve se koristi pečen ili kuvan, a seme u vidu ulja ili pečeno, dok se u ishrani stoke bundeva daje sirova, isitnjena, kao i u vidu uljanih pogača, u kompoziciji dnevnog obroka hrane i posebno, izmrvljeno, celo seme kao antihelminik (protiv crevnih parazita). Zbog visokog sadržaja lekovitih materija, tikva povoljno deluje na organizam kad su u pitanju alergija, anemija, astma, bolesti srca i krvnih sudova, gojaznost, depresija, ekcem, zapaljenje bešike, ispucala koža (u vidu ulja), krvarenje iz nosa, migrena, nastanak šećernih bolesti, nesanica, opekotine, otvorene rane i prelomi, pad imuniteta, problemi sa kožnim bolestima i drugo.