Najnovije vesti
Početna » Poljoprivreda » Povrtarstvo » Bolest krompira usled manjka makro i mikro elemenata

Bolest krompira usled manjka makro i mikro elemenata

Pored obrade zemljišta, kvaliteta semenskog krompira i primenjene agrotehnike, često plodovi pate od manjka potrebnih mikro i makro elemenata i nastaje bolest krompira. To umanjuje kvalitet ploda i smanjuje mogućnosti adekvatnog čuvanja tokom zime. Kako prepoznati manjak hranljivih elemenata? Pročitajte u sledećem članku.

Pored neadekvatne agrotehnike i klimatskih uslova, bolesti spadaju u najvažnije faktore koji utiču na nisku proizvodnju krompira u našoj zemlji. Izbor loših tipova zemljišta, mala upotreba đubriva i retka primena navodnjavanja u sušnim godinama znatno doprinose ostvarenju niskih prinosa krompira.

Razni abiotski činioci fizičke, hemijske i mehaničke prirode, kao što su nedostatak ili višak hranljivih elemenata, temperaturni ekstremi, nedostatak vode i pesticidi, najčešći su prouzrokovači bolesti abiotske prirode.

Oštećenje herbicidima: Simptomi oštećenja usled neadekvatne primene herbicida manifestuju se u vidu deformacije lista i stabljike, uvijanja i kovrdžanja, promena boje nervature lista, nekroze i slično. Neki herbicidi mogu prouzrokovati i simptome slične onima koji se javljaju usled oštećenja mraza I primenom đubriva. Simptomi zavise od vrste herbicida, količine, primene, činilaca spoljne sredine, od sorte krompira i faze razvoja biljke. Pored oštećenja nadzemnog dela, mogu biti oštećenja i krtole. Na krtolama simptomi se manifestuju promenom boje provodnog sistema i pokožice. Ove krtole najčešće daju deformisane klice.

Bolest krompira tokom sezone

Crno srce

Ovo je neparazitno oboljenje koje se javlja u unutrašnjim tkivima, a uočava se na uzdužnom ili poprečnom preseku krtole. Bolest se ispoljava u vidu sivog do crnog oboljenja tkiva u središnjem delu krtole. Ovo tkivo jasno je odvojeno od zdravog tkiva. Oboljenje nastaje usled neadekvatnog snabdevanja unutrašnjeg tkiva kiseonikom pri visokim temperaturama (40ºC) i slabe provetrenosti u skladištu. Kao mera suzbijanja preporučuje se čuvanje krtola u provetrenim prostorijama. Ne izlagati krtole visokim odnosno niskim temperaturama (ispod 2,5ºC).

Šuplje srce

Simptomi ovog oboljenja manifestuju se šupljinom u centralnom delu krtole. Na preseku krtole formira se mrko obojeno tkivo u kome se javlja šupljina nepravilnog oblika. Ova pojava nastaje usled činilaca koji utiču na brzo povećanje veličine krtole (preterano đubrenje, navodnjavanje, jake kiše). Takođe, ovu pojavu mogu prouzrokovati i visoke temperature. Za suzbijanje ove pojave preporučuje se optimalizacija vegetativnog prostora biljaka, optimalno đubrenje i navodnjavanje kao I uništavanje nadzemne mase (cime) kada krtole dostignu optimalnu veličinu.

Nedostatak hranljivih elemenata:

Usled nedostatka ili lošeg snabdevanja biljaka krompira hranljivim elementima, dolazi do poremećaja koji se ispoljavaju pojavom simptoma.

Na biljkama krompira nedostatak azota manifestuje se slabim porastom, uspravnim položajem i hlorozom biljaka. Bočni izdanci zaostaju ili su slabiji, a lišće je bledo, žuto i sitno. Kod ranih sorata mogu se javiti i pege. Prekomerne količine azota dovode do stvaranja bujnih nadzemnih organa što produžava vegetaciju i povećava uslove za razvoj plamenjače. Takođe, dovodi do stvaranja krtola sa šupljim srcem.

Bolest krompira – manjak minerala

Nedostatak kalijuma ispoljava se u nenormalnoj tamnozelenoj boji lišća i bledožutim pegama (bronzatost) po ivici lišća koje kasnije poprima tamnosmeđu boju i na tim mestima lisno tkivo izumire. Lišće se uvija, stablo ima skraćene internodije i biljke se suše. Krtole dobijaju izduženu formu, mekane su i slabo se čuvaju. Na pupčanom telu krtole javlja se plutasta utonula površina.

Usled nedostatka magnezijuma dolazi do žućenja donjeg lišća. Iščezavanje zelene boje počinje u vrhu i krajevima lišća kao i između nervature. Listovi postaju lomljivi I opadaju. Moguća je i nekroza vrha i margina između nervature kao i u centru liske.

Nedostatak kalcijuma ispoljava se u vidu slabijeg uvijanja listova prema gore. Margine su u početku hlorotične a kasnije nekrotične. Kod jakog nedostatka lišće je naborano, vrh stabljike prestaje da raste kao i koren. Često dolazi do nekroze vršnog dela klice.

Nedostatak mangana prouzrokuje najpre, pojavu žućkastog tkiva između nervature lista a zatim mnogobrojne crne nekrotične tačkice duž nerava lista. Radi sprečavanja nedostatka hranljivih elemenata potrebno je vršiti analizu zemljišta i pravilno unošenje đubriva sa neophodnim elementima.

 Mirjana Petrović, dipl.inž.polj.

Pročitaj i ...

vlašac

Vlašac leči prolećni umor, sadnja u martu

Sada je pravo vreme da se sadi vlašac. Za vikend su opet temperature iznad 14 stepeni Celzijusa.