Mlade biljke u plasteniku su podložne bolestima, a mi smo istražili kako zaštititi krastavac – koje bolesti se najčešće pojavljuju i kako pravilno uraditi zaštitu.
Plamenjača krastavca
Ovo je ekonomski najznačajniji patogen krastavca. Predstavlja problem kako u proizvodnji na otvorenom, tako i u proizvodnji u zaštićenom prostoru. Simptomi se ispoljavaju najčešće na lišću starom 5-15 dana u vidu šarenila lišća. Dolazi do razvoja karakterističnih simptoma krupnih uglastih pega oivičenih lisnom nervaturom. Lišće postaje krto i lomljivo i brzo se suši i izumire. Plodovi na zaraženim biljkama su lošeg kvaliteta i kržljavi.
Što se zaštite tiče treba kombinovati agrotehničke i hemijske mere borbe. Setvu treba uraditi tako da postoji veće rastojanje u redu i između redova, jer to omogućava bolje provetravanje.
Sa hemijskom zaštitom kod osetiljivih sorti i hibrida treba početi od momenta formiranja prvog stalnog lista. Preporučuje se preventivna primena fungicida. Za zaštitu protiv plamenjače krastavca mogu se koristiti sledeći fungicidi: Quadris i Ortiva opti, fungicidi na bazi fosetilAl, mankozeb+dimetomorf.
Pepelnica krastavca (Erysiphe spp.)
Ova gljiva se javlja u proizvodnji krastavca na otvorenom ali i u zaštićenom prostoru. Na otvorenom polju štete su veoma retke, dok u zaštićenom prostoru, zbog povoljnih uslova za razvoj pepelnica predstavlja ozbiljan problem.
Prvi simptomi se javljaju na donjem i srednjem lišću u vidu beličaste pepeljaste prevlake. U početku su pege pojedinačne, a kasnije se spajaju i pokrivaju ceo list. Tkivo ispod pega žuti i nekrotira. Najupečatljiviji simptomi su na najbujnijim biljkama na kojima se patogen najintenzivnije razvija.
Obolele biljke zaostaju u porastu, dolazi do sušenja i propadanja cele biljke. To isto se dešava i sa mladim plodovima u zaštićenom prostoru, veoma brzo se suše i propadaju. Regulisanje temperature i vlažnosti vazduha i zemljišta u zaštićenom prostoru je veoma važna mera, kao i upotreba fungicida kada je to potrebno.
Mogu se koristiti fungicidi na bazi aktivnih materija bupirimat ili miklobutanil.
Krastavac, bolesti i zaštita
Gumozna plamenjača stabla
Na zaraženim delovima biljaka, listu i stablu, odnosno vrežama uočava se prisustvo brojnih crnih tačaka koje se formiraju u okviru nekrotičnih pega koje su sivomrke boje i javljaju se na vrežama i lisnim drškama, dok su pege na listovima nepravilnog ili okruglastog oblika.
Pege se formiraju na mestima grananja glavnih vreža neposredno iznad korena, a to dovodi do uvenuća biljaka.
Veoma važan segment u suzbijanju ove bolesti je dvogodišnji plodored, kao i prikupljanje i izbacivanje zaraženih biljnih ostataka. Regulisanje temperature i vlažnosti takođe doprinosi smanjenju mogućnosti za razvoj patogena.
Siva plesan (Botrytis cinerea)
Siva plesan predstavlja veliki problem pri gajenju krastavca u zaštićenom prostoru. Simptomi se javljaju na listovima u vidu nekrotičnih pega na ivici ili vrhu lista, uočavaju se sive somotaste prevlake. Na plodovima dolazi do vodenaste truleži pri vrhu ploda ili oko peteljke ploda. Regulisanje empera ture i vlažnosti vazduha i zemljišta u zaštićenom prostoru predstavlja osnovnu meru sprečavanja pojave ove bolesti.
Tokom prohladnih i oblačnih dana smanjiti zalivanje i intenzivno provetravati objekte. Obolele plodove treba redovno uklanjati. Uz agrotehničke mere i hemijske mere borbe su važne, ali pri tom treba voditi računa i kombinovati fungicide sa različitim mehanizmima delovanja zbog pojave rezistentnosti, i naravno obratiti pažnju na maksimalan broj tretiranja. Za zaštitu krastavca od sive truleži može se koristiti fungicid na bazi cipro-dinila u kombinaciji sa fludioksonilom
Veoma važan segment u suzbijanju ove bolesti je dvogodišnji plodored, kao i prikupljanje i izbacivanje zaraženih biljnih ostataka. Regulisanje temperature i vlažnosti takođe doprinosi smanjenju mogućnosti za razvoj patogena.
autor – služba za zaštitu bilja DELTA AGRARA