Paprika rasad na vreme. U našem podneblju paprika se gaji pomoću rasada. Industrijska paprika i feferoni mogu se gajiti i direktnom setvom u polju. Za ranu proizvodnju rasad se proizvodi u toplim lejama, a za kasnu u otvorenim lejama. Potrebno je 1-1,2 kg/ha semena normalne klijavosti. Veoma je važno da se setva obavi pravovremeno. Najraniju setvu treba obaviti tako da rasad ne preraste do početka rasadjivanja u polju. U klimatskim uslovima kontinentalnog područja setvu semena za rani rasad treba obaviti u prvoj polovini februara, a u toplim krajevima sredinom januara. Pristigli rasad pikirati na razmaku 8 x 8 cm.
Najbolji rani rasad dobija se pikiranjem u presovane kocke, glinene, plastične ili neke druge saksije. Mladi sejanci pikiraju se 20-30 dana posle setve, kada se na njima pojave prva dva stalna listića. Za srednje rane sorte proizvodi se nepikirani rasad u polutoplim lejama. Setva se obavlja od sredine do kraja marta, odnosno 6-8 nedelja pre nego što će biljke biti rasadjene na stalno mesto. Po m2 treba posejati 5-6 gr. normalno klijavo semena.
RASADJIVANJE Rani rasad iznosi se u polje kad vreme dovoljno otopli i prestane opasnost od pojave kasnih prolećnih mrazeva.
U kontinentalnom području rani rasad se rasadjuje početkom maja, a u južnim krajevima 2 do 3 nedelje ranije. Najbolje je da se paprika rasadjuje po tihom i po mogućstvu oblačnom vremenu. Pikirani rasad ne treba čupati već ga lopaticom ili rukom prihvatiti tako da na korenu ostane što više zemlje. Zbog toga se jedan dan pre rasadjivanja leja sa rasadom dobro zalije.
Nepikirani rasad se čupa i tom prilikom odbacuju se sve slabo razvijene biljčice. Dobro je da se žile podrežu jer to izaziva izrastanje mnogobrojnih novih žilica. Pikirani rasad sadi se ručno u prethodno iskopane jamice ili duž plitko otvorene brazde, a nepikiran pod sadiljku ili mašinama sadilicama. U svim slučajevima važno je da su biljke pravilno postavljene i da je zemljište oko korena dobro sabijeno. Mašinama se sadnja obavlja znatno brže i utroši se manje ručnog rada, 5-7 puta. Za mašinsku sadnju NE može se upotrebiti izduženi i prerasli rasad.
U zavisnosti od načina navodnjavanja i priprema različitih načina nege paprika se sadi u tzv. brazde ili na ravnu površinu. Biljke se sade na razmaku 40 x 30 cm ili 30 x 30 cm. Pri takvoj gustini sadnje moguća je samo ručna nega useva. Sadnja u brazde je znatno pogodnija kada se paprika gaji na većoj površini.
Sadnja na ravnu površinu
primenjuje se na većim površinama kada se usev navodnjavanja veštačkom kišom. Sadnja se obavlja mašinama sadilicama ili ručno na razmaku 60 x 15 cm. Uslovi za mehanizovanu negu useva veoma su povoljni.
Paprika rasad
NEGA
Paprika se teže prima od paradajza i izvestan broj rasadjenih biljaka ugine ili nastrada od rovaca, žičnjaka i drugih štetočina. Zato je neophodno odmah rasaditi druge biljke umesto uginulih. Čim se mlade biljke dobro ukorene posle 10-15 dana potrebno je izvršiti prvo okopavanje. U tokom vegetacije paprika se okopava 2-3 puta. Okopavanje se vrši na 3-5 cm dubine da se ne povrede žile koje su razmeštene u površinskom sloju zemljišta.
NAVODNJAVANJE.
U uslovima naše klime paprika se uspešno može odgajiti samo uz navodnjavanje. Prvi put se navodnjava prilikom rasadjivanja, a zatim prema potrebi. U početku nisu potrebna česta navodnjavnja, a kasnije kako biljke rastu i vreme postaje toplije i suvlje potreba za vodom je veća, a period izmedju navodnjavanja kraći. Paprika na lakim i peskovitim zemljištima navodnjava se češće, a na težim redje. Za jedno zalivanje potrebno je 300-400 m3 vode po hektaru.
Paprika rasad na vreme za dobre rezultate u polju
Seme paprike za setvu treba da bude ujednačeno po veličini i težini. Tako ujednačeno seme obezbeđuje ujednačenost nicanja i ujednačenost rasta. Ujednačeno iznikao rasad u isto vreme prolazi kroz fenološke faze, u isto vreme se podudaraju potrebe biljaka prema određenim uslovima. Preporučljivo je da se seme paprike pre setve dezinfikuje u 2% rastvoru NaOH. U rastvoru NaOH seme koje se stavi u platnenu vrećicu držati 10 minuta, a potom se pod jakim mlazom vode detaljno ispere. Tretmanom dezinfekcije semena obezbeđuje se u velikom procentu zaštita semena od virusnih i bakterijskih bolesti. Za dezinfekciju se može upotrebiti i tiram (TMTD)-8 grama na 1 kg semena.
Zasejavanje
U našoj zemlji najviše je rasprostranjena proizvodnja paprike u dvofaznom gajenju: proizvodnja rasada u zaštićenom prostoru i gajenje posle rasađivanja na otvorenom polju. Paprika se u našim uslovima seje u drugoj dekadi marta. Proces proizvodnje rasada traje 50-60 dana. Za setvu 1 metra kvadratnog potrebno je 5-10 grama normalno klijavog semena. Za ovu proizvodnju gde se rasad ne pikira potrebna je nešto ređa setva. Kompost za zasejavanje paprike predstavlja smešu supstrata treseta, peska i pregorelog stajnjaka. Seme se pokriva sa 1,5-2 cm komposta. Seme paprike niče za 12 dana.
Nicanje – Pojava biljaka je moment nicanja paprike i predstavlja kritičan moment kod proizvodnje rasada. Pojavom kotiledonih listova temperatura vazduha mora se sniziti na 15-16 C dnevna i 12-13 C noćna i smanjiti vlažnost zemljišta. Posle nedelju dana temperatura treba da se poveća na 18-20 C dnevna i 14-16 C noćna. U ovom momentu može doći do padanja rasada i dobro bi bilo da se takav rasad zasuši naknadno zalije rastvorom cineba ili još bolje previkurom. U toku proizvodnje rasada neophodno je intenzivno provetravanje.
Kontejnerska proizvodnja rasada
Za ranu prolećnu proizvodnju paprike rasad se proizvodi u kontejnerima. Koriste se kontejneri od stiropora ili plastike sa različitim prečnikom otvora. Zbog malih zapremina otvora supstrat kojim se kontejneri pune mora biti fine strukture i odgovarajuće plodnosti. Rasad se pikira kada biljka ima razvijene kotiledone listiće i začet prvi pravi list. Pikiranje se obavlja u saksije prečnika 10 cm. Na ovaj način se proizvodi rasad zaštićenog korenovog sistema.
Agro Info Net Portal o poljoprivredi, cenama, turizmu
