Plastenici “valipini” za jeftiniji uzgoj kultura

Plastenici “valipini” – Staklenici i plastenici po svojoj strukturi, su vrlo skupi i komplikovano ih je grejati zimi. Mnogo jeftinija i pristupačnija alternativa staklenom plasteniku je Walipini (indijska reč za “mesto topline“), takođe poznat kao podzemni ili jameni plastenik. Razvijen pre 20 godina za hladne planinske regije Južne Amerike, ovaj način izgradnje plastenika dopušta uzgajivačima da zadrže produktivnost u vrtu cele godine, čak i u hladnoj klimi. Walipini može čak sadržavati i mesto za držanje životinja. Zanimljiv je princip kombinovanja pasivnog solarnog grejanja sa objektom koji svoj zaklon ima u zemlji.

 Sa neprofitabilnog Benson Instituta poljoprivrede u Americi, dolazi i priručnik koji opisuje način funkcionisa ovog podzemnog vrta, ali i kako ga izgraditi. Priručnik možete naći ispod teksta.

Iskoristite izvore iz prirode!

 Walipini koristi izvore iz prirode kako bi osigurao toplo, stabilano okruženje za celogodišnju proizvodnju povrća. Područje rasta biljaka je od 180 – 250 cm ispod zemlje, a dnevno zadržavanje i čuvanje sunčeve solarne radijacije omogućava jeftin i siguran način produžavanja vegetacije.

Walipini je zapravo pravougaona rupa u zemlji, duboka do 2,5 m i prekrivena plastičnom folijom. Najduže područje pravogaonika gleda prema zimskom suncu, dakle okrenuto je prema severu u Južnoj hemisferi, a prema jugu u Severnoj hemisferi. Korišćenjem providnih materijala (plastike) umesto stakla, rast biljaka je poboljšan jer pojedine zrake svetlosti spektra koji inhibira rast biljaka, su filtrirane. Sunčeve zrake pružaju toplinu i svetlost potrebnu biljkama, a toplota ulazi i zagreva vazduh , time masa celog objekta apsorbuje toplotu iz sunčevih zraka.

Masa kao što je zemlja, kamen, voda (gusta materija) dolazi u kontakt sa sunčevom svetlošću, upija i čuva toplotu. Što je gušća masa, više energije može biti sačuvano na nekom području. Masa tamnije boje kao što je smeđa, zelena ili crna, apsorbuje toplotu najbolje.

Plastenici “valipini” za jeftiniji uzgoj kultura

 Kako zemljani zidovi Walipini-ja apsorbiraju toplotu, oni se njome pune poput baterije strujom. Ovaj način skladištenja topline u masi tla naziva se i “flywheel effect“, puneći se preko dana, a prazneći preko noći toplotu iz zidova. Količina toplote sačuvana u masi je ključan faktor u zaštiti useva od mraza tokom najhladnijih noći. Ove kritične noći najčešće se pojavljuju u vreme zimske ravnodnevnice. Walipini je obično dizajniran tako da apsorbuje više od sunčevih zraka tokom tri najhladnija meseca preko zime, nego tokom bilo kojeg drugog razdoblja. Ključ je da ima dovoljno sačuvane energije u masi, tako da i za najhladnijih dana biljke nisu oštećene. Minimalna noćna temperatura takođe zavisi od vrste useva koji se uzgajaju. Postoji način i za povećanje mase te poboljšanje masovne čuvanje toplote, a naveden je u priručniku.

 Debeli zid nagurane zemlje na leđnoj strani plastenika i mnogo niži zid na prednjoj strani osiguravaju potrebni ugao za krov od plastične folije. Ovaj krov omogućava izolacioni vazdušni prostor za vazduh između dva sloja plastične folije (jedna na vrhu i druga na dnu krovnih polova) te penetraciju sunčevih zraka, stvarajući stabilnu okolinu za rast biljaka.

  Ovaj zemljom prekriveni plastenik uguran je u termalnu masu Zemlje tako da je mnogo manje energije potrebno kako bi se njegova unutrašnjost zagrejala, u odnosu na staklenike koji su iznad tla. Naravno, tu su i mere predostrožnosti koje se tiču osiguravanja nepropusnosti, odvoda i ventilacije Walipini–ja pozicionirajući ga ispravno u odnosu na sunce, baš kao što u priručniku piše.

 Priručnik je na engleskom jeziku ali RitamSela će uskoro objaviti i njegov prevod http://ritamsela.rs/pdf/walipini.pdfizvor

IZVOR:RITAMSELA.RS