Ren način gajenja – Ren je bogat mineralima i mineralnim solima. Koristi se kao dodatak salati i u obliku variva. Lekovita svojstva rena koriste se u lečenju bronhitisa, astme, jetre, opekotina, herpesa, a štiti i od prehlade. To je višegodišnja biljka, koja u drugoj godini razvija cvetonosno stablo. Međutim, za ishranu se koristi koren jednogodišnjeg ili dvogodišnjeg rena
Optimalna temperatura za rast je 17-20 C, a klijanje i nicanje započinje već na 3 – 4 C. Dobro podnosi hladnoću, ali mlade biljke stradaju već na – 6 C. Ima skromne zahteve prema svetlosti, tako da uspeva i na zasenjenim mestima, ali zbog velike lisne mase potrebno mu je dosta vode. Međutim, u uslovima prevelike vlage postane vodenast i često truli, dok pri nedostatku vode kvalitet korena opada.
Ren najbolje uspeva na plodnim, srednje lakim, odnosno srednje teškim zemljištima, sa neutralnom ili slabo kiselom reakcijom zemljišta, ph 6,5-7. Na teškom zemljištu koren se grana, krivi i veoma je ljut, dok na suviše lakom nije ukusan. Posebno su dobre rečne doline, zbog povećane vlažnosti vazduha i zemljišta.
Ren način gajenja, njegovo bogatstvo minerala
Ren dolazi na prvo mesto u plodoredu, kada se uzgaja kao jednogodišnja kultura. Najčešći i najbolji predusevi su strna žita, posebno pšenica, zatim mahunjače, odnosno razne leguminoze.
Ren nije dobar kao predusev, jer se regeneriše i postaje korov. Zbog toga, posle rena treba gajiti trave, odnosno kulture sa jakim korjenom i velikom nadzemnom masom, ( kukuruz, sirak, tikve, suncokret…), a u clju uništavanja samoniklih biljaka.
Seme se teško formira i zato se uglavnom razmnožava vegetativno, odnosno korenovim reznicama, koje se dobiju od bočnih žila. Reznice se pripremaju tokom vađenja rena, obično u kasnu jesen.
Da bi se izbeglo obrnuto postavljanje u zemlju, gornji kraj se preseče ravno, a donji ukoso. Reznice mogu da se sade kasno u jesen ili se do proleća čuvaju na hladnom mjestu, najbolje u vlažnom pesku, za prolećnu sadnju. Uglavnom se koristi prolećna sadnja, ali ren dobro podnosii jesenju sadnju. Od jedne biljke se u proseku dobije 3-4 reznice, a može i više. Dobar prinos ostvaruju kada su oko 1 cm debljine i dužine 20-25 cm.
Nakon vađenja ren treba što pre da se uskladišti. Kod brze potrošnje, odmah se čisti od zemlje i uklanja ju se žile od kojih će se pripremati reznice. Najčešće se čuva u podrumu ili trapu, ali se zbog lakšeg kontrolisanja temperature, vlažnosti vazduha i zdravstvenog stanja korena, preporučuje čuvanje u podrumu.
Optimalni uslovi skladištenja su u hladnjačama ili specijalnim skladištima, na temperaturi od 0-10 C, pri relativnoj vlažnosti vazduhaod 85-90%.
SADNJA – Najčešće se ren sadi u brazde, na dubini od oko 10 cm. Preporučuje se kosa sadnja, a vrhovi reznica treba da budu 5-6 cm ispod površine zemlje.
Kod đubrenja, koriste se organska i mineralna đubriva. Ren najbolje uspeva uz đubrenje organskim đubrivima, a stajnjak se unosi u jesen zajedno sa dubokim oranjem. Mineralna đubriva se koriste pred sadnju rena i u toku vegetacije.
Azot utiče na rast lišća, a posebno korena, ali preobilnim đubrenjem azotom potencira se rast lišća na račun korena,produžava vegetacija i pogoršava hemijski sastav korjena.
U početku vegetacije više se troši azot, u fazi debljanja korena kalijum, dok je uzimanje fosfora prilično ravnomerno. Način đubrenja i količina mineralnih hraniva zavise od plodnosti zemljišta i tipa proizvodnje.
Visok prinos se postiže kvalitetnom osnovnom obradom na dubini 20-25 cm.
Ren se gaji na ravnoj površini, dok su bankovi pogodniji za teže i vlažno tlo. U toku vegetacije treba odraditi 2-3 okopavanja, s tim da se prvo okopavanje uradi desetak dana nakon nicanja, a u povoljnim vremenskim uslovima ren nikne za 20-25 dana.
Biljke se u vegetaciji štite od korova, bolesti i štetočina i nekoliko puta kultiviraju, prihranjuju i zalivaju. Prinos dostiže 10-15 t/ha, od čega je oko 60% tržišni ren, a ostatak se koristi kao reznice.
Potražnja za prerađevinama od rena je stalno prisutna, a zimsko doba je vreme kada se konzumacija prerađenog rena povećava.
Branka Nikolić, dipl. ing.
Stručni saradnik za ratarstvo i povrtarstvo
foto pixabay.com
Agro Info Net Portal o poljoprivredi, cenama, turizmu
