Ren način gajenja – Ren je bogat mineralima i mineralnim solima. Koristi se kao dodatak salati i u obliku variva. Lekovita svojstva rena koriste se u lečenju bronhitisa, astme, jetre, opekotina, herpesa, a štiti i od prehlade. To je višegodišnja biljka, koja u drugoj godini razvija cvetonosno stablo. Međutim, za ishranu se koristi koren jednogodišnjeg ili dvogodišnjeg rena
Optimalna temperatura za rast je 17-20 C, a klijanje i nicanje započinje već na 3- 4 C. Dobro podnosi hladnoću, ali mlade biljke stradaju već na -6 C. Ima skromne zahteve prema svetlosti, tako da uspeva i na zasenjenim mestima, ali zbog velike lisne mase potrebno mu je dosta vode. Međutim, u uslovima prevelike vlage postane vodenast i često truli, dok pri nedostatku vode kvalitet korena opada. Ren najbolje uspeva na plodnim, srednje lakim, odnosno srednje teškim zemljištima, sa neutralnom ili slabo kiselom reakcijom zemljišta, ph 6,5-7. Na teškom zemljištu koren se grana, krivi i veoma je ljut, dok na suviše lakom nije ukusan. Posebno su dobre rečne doline, zbog povećane vlažnosti vazduha i zemljišta.
Ren način gajenja, njegovo bogatstvo minerala
Ren dolazi na prvo mesto u plodoredu, kada se uzgaja kao jednogodišnja kultura. Najčešći i najbolji predusevi su strna žita, posebno pšenica, zatim mahunjače, odnosno razne leguminoze.
Ren nije dobar kao predusev, jer se regeneriše i postaje korov. Zbog toga, posle rena treba gajiti trave, odnosno kulture sa jakim korjenom i velikom nadzemnom masom, ( kukuruz, sirak, tikve, suncokret…), a u clju uništavanja samoniklih biljaka.
Seme se teško formira i zato se uglavnom razmnožava vegetativno, odnosno korenovim reznicama, koje se dobiju od bočnih žila. Reznice se pripremaju tokom vađenja rena, obično u kasnu jesen.
Da bi se izbeglo obrnuto postavljanje u zemlju, gornji kraj se preseče ravno, a donji ukoso. Reznice mogu da se sade kasno u jesen ili se do proleća čuvaju na hladnom mjestu, najbolje u vlažnom pesku, za prolećnu sadnju. Uglavnom se koristi prolećna sadnja, ali ren dobro podnosii jesenju sadnju. Od jedne biljke se u proseku dobije 3-4 reznice, a može i više. Dobar prinos ostvaruju kada su oko 1 cm debljine i dužine 20-25 cm.
Nakon vađenja ren treba što pre da se uskladišti. Kod brze potrošnje, odmah se čisti od zemlje i uklanja ju se žile od kojih će se pripremati reznice. Najčešće se čuva u podrumu ili trapu, ali se zbog lakšeg kontrolisanja temperature, vlažnosti vazduha i zdravstvenog stanja korena, preporučuje čuvanje u podrumu. Optimalni uslovi skladištenja su u hladnjačama ili specijalnim skladištima, na temperaturi od 0-10 C, pri relativnoj vlažnosti vazduhaod 85-90%.
SADNJA – Najčešće se ren sadi u brazde, na dubini od oko 10 cm. Preporučuje se kosa sadnja, a vrhovi reznica treba da budu 5-6 cm ispod površine zemlje.
Kod đubrenja, koriste se organska i mineralna đubriva. Ren najbolje uspeva uz đubrenje organskim đubrivima, a stajnjak se unosi u jesen zajedno sa dubokim oranjem. Mineralna đubriva se koriste pred sadnju rena i u toku vegetacije.
Azot utiče na rast lišća, a posebno korena, ali preobilnim đubrenjem azotom potencira se rast lišća na račun korena,produžava vegetacija i pogoršava hemijski sastav korjena.
U početku vegetacije više se troši azot, u fazi debljanja korena kalijum, dok je uzimanje fosfora prilično ravnomerno. Način đubrenja i količina mineralnih hraniva zavise od plodnosti zemljišta i tipa proizvodnje.
Visok prinos se postiže kvalitetnom osnovnom obradom na dubini 20-25 cm.
Ren se gaji na ravnoj površini, dok su bankovi pogodniji za teže i vlažno tlo. U toku vegetacije treba odraditi 2-3 okopavanja, s tim da se prvo okopavanje uradi desetak dana nakon nicanja, a u povoljnim vremenskim uslovima ren nikne za 20-25 dana.
Biljke se u vegetaciji štite od korova, bolesti i štetočina i nekoliko puta kultiviraju, prihranjuju i zalivaju. Prinos dostiže 10-15 t/ha, od ?ega je oko 60% tržišni ren, a ostatak se koristi kao reznice.
Potražnja za prerađevinama od rena je stalno prisutna,a zimsko doba je vreme kada se konzumacija prerađenog rena povećava.
Branka Nikolić, dipl. ing.
Stručni saradnik za ratarstvo i povrtarstvo
foto pixabay.com