Sadnja belog luka u oktobru mesecu za prodaju kao mladi luk u proleće. Ne podnosi direktno đubrenje stajnjakom. Kako je sadnju najbolje obaviti savetuje Vas Danijela Ilić, mast. inž. poljoprivrede, PSSS Srbija.
Sadnja belog luka jesenjaka se obavlja polovinom oktobra meseca, kako bi biljke do zime razvile 3-4 lista. Beli luk počinje da niče na temperaturi od 3 do 5 stepeni, a optimalna temperatura njegovog rasta je 15-20 stepeni. Za uspešan rast iziskuje postojanu zemljišnu vlažnost i relativno visoku vlažnost vazduha (80%), posebno u fazi nicanja i punog rasta lišća. Smanjena vlažnost izaziva rano podgorevanje i sušenje listova što prouzrokuje skraćenje vegetacije i formiranje sitnih glavica. Navodnjavanje ili veće padavine u vreme formiranja i zrenja glavica pogoršavaju kvalitet proizvoda.
Najbolji rezultati u proizvodnji belog luka se postižu na plodnim zemljištima dobre strukture, povoljnog vodno-vazdušnog režima, neutralne ili slabo alkalne reakcije. Dobri predusevi luka jesenjaka su kulture koje rano napuštaju parcele i ostavljaju zemljište u nezakorovljenom stanju a to su: strnine, paradajz, paprika i mahunarke. Poželjno je da se luk na istu parcelu vrati posle 5 godina jer to predstavlja najsigurniju i ekološki prihvatljivu meru borbe protiv lukove nematode.
Beli luk NE podnosi direktno đubrenje stajnjakom jer se tako produžava vegetacija i pogoršava kvalitet. Rasturanje i zaoravanje zgorelog stajnjaka potrebno je obaviti pre osnovne obrade zemljišta za setvu/sadnju preduseva. Beli luk pozitivno reaguje na primenu mineralnih đubriva. Količina i kombinacija NPK đubriva koje treba primeniti zavise od planiranog prinosa i sadržaja hranjivih materija u zemljištu utvrđenih agrohemijskom analizom zemljišta.
Sadnja belog luka u oktobru mesecu
Norme đubriva kreću se od 50-100 kg azota, 60-100 kg fosfor i 80-120 kg kalijuma po hektaru. Polovina fosfora i kalijuma može se uneti pri osnovnoj obradi, a ostatak prilikom predsetvene pripreme zemljišta. Deo azotnog đubriva može se upotrebiti u proleće za prihranjivanje. Osnovna obrada zemljišta se obavlja krajem leta ili početkom jeseni na dubini od 25-30 cm, a predsetvena priprema zemljišta na dubini od 8-10 cm. Za sadnju belog luka bi trebalo upotrebiti što krupnije lukovice i samo krupne čenove.
Nekoliko dana pred sadnju vrše se odvajanje čenova koji se klasiraju po veličini i tretiraju odgovarajućim herbicidima. Za sadnju jednog hektara, obzirom na različitu krupnoću, potrebno je od 1000-1500 kg čenova. Ukoliko se sdanja obavlja ručno, čenovi se polažu uspravno, ubadaju u zemlju delom kojim su bili srasli za pliticu iz koga izbijaju žile. Motikom se otvara brazda u koju se sade dva reda na 20 cm, a zemlja koja se skida tom prilikom koristi se za pokrivanje prethodne brazde sa dva reda. Na svake tri brazde ili šest redova trebalo bi ostaviti razmak od pola metra. U redu se sadi na rastojanju od 10 cm.
Ovako obavnjena sadnja u šestorede trake omogućava lak pristup biljkama priliko nege useva u toku vegetacije. Sadnja se obavlja na dubini od 6-7 cm. Mehanizovana sadnja belog luka se obično izvodi adaptiranim sadilicama za krompir. Beli luk jesanjak se rano u proleće može koristiti kao mlad luk. Prinosi zrelih glavica se kreću od 7 do 10 t/ha.
Danijela Ilić, mast. inž. poljoprivrede
Agro Info Net Portal o poljoprivredi, cenama, turizmu
