Agro Info Net Portal o poljoprivredi, cenama, turizmu
ANALIZA zemljišta prvo – Nakon žetve ili berbe useva ima dovoljno vremena da se proveri i sazna kakvo je stanje djubriva u zemljištu. Mineralno đubrivo je preskupo i nema potrebe ga “bacati” već pametno investirati staviti ga u zemljište, pored zrna. Samo koliko treba azota, fosfora ili kalijuma.
Uzorke zemlje treba dostaviti laboratoriji koja je opremljena za analizu zemljišta i davanje preporuke za poljoprivredne proizvođače. Iz uzoraka zemljišta nakon analize ćemo saznati: sadržaj hranljivih elemenata u zemljištu, utvrditi višak ili manjak pojedinih hranljivih elemenata i na osnovu toga dati preporuke za svaku parcelu pojedinačno.
Kako pravilno uzeti uzorak zemljišta?acati
Dubina sa koje se uzima uzorak za jednogodišnje useve je 0 -30 cm, a za višegodišnje (voćnjake i vinograde) 0-30 cm i 30-60 cm. Ako se radi o ujednačenim i velikim tablama uzorak se uzima sa svakih 3-5 ha dok u slučaju da postoje depresije ili je tabla nejednaka, uzorak se uzima za svaki karakteristični deo parcele. Prilikom uzimanja uzoraka na parceli možemo se kretati dijagonalno ili cik-cak.
Analiza zemljišta
Za uzimanje uzoraka zemlje služi nam sonda ili ašov.
Kada uzimamo uzorak ašovom zarežemo sloj zemlje debljine 3-5 cm. Izvađena zemlja na ašovu izreže se nožem i uzimamo uzorak zemlje u celoj dužini ašova po sredini.Tako ćemo uzeti oko 20-25 pojedinačnih uzoraka i izmešati ih u kofi i od te količine zemlje uzeti oko 0,5-1kg, koji će predstavljati jedan zbirni uzorak.
Zemlju treba staviti u kesu sa podacima vlasnika parcele ( ime i prezime vlasnika , broj poljoprivrednog gazdinstva, broj žiro računa gazdinstva) i podacima o zemljištu sa koje je uzet uzorak ( katastarski broj parcele, potes, površina, klasa ( od I-V, odnosno Vi i VII klasa u brdsko-planinskom području).
Analizom zemljišta se utvrđuje:
- kiselost pH,
- karbonati CaCO3,
- ukupan azot N,
- fosfor P,
- kalijum K,
- sadržaj humusa.
Cilj analize je da odredimo granične vrednosti raspoloživih hranljivih elemenata i količinu koja je potrebna da se zadovolje potrebe naredne kulture, a njome predviđamo povećanje prinosa i isplativost đubrenja.
Svrha analize zemljišta je i da znamo podatak koji nam treba da bi izračunali količinu đubriva za svaki usev pojedinačno, a kada poznajemo sadržaj pojedinog hranljivog elementa u zemljištu, možemo ciljanim đubrenjem da nadoknadimo njegov manjak i podignemo ga na optimum u zemljištu. Iz tih razloga uzorak mora da bude reprezentativan i moramo ga tako uzeti da nam analiza zemljišta da verodostojan podatak o njemu.
Poljoprivredni proizvođači bi trebalo da znaju da poznavajući stanje zemljišta i racionalno đubreći za svaku kulturu prema njenim potrebama koje iznosi dajući prinos, imaju isplativu biljnu proizvodnju. Pravilnim doziranjem đubriva smanjiće zagađivanje zemlje, vazduha i vode, a samim tim uticaće i na očuvanje okoline.
Zoran Panajotović
PSSS Pirot
foto pixabay.com
