Najnovije vesti
Početna » Poljoprivreda » Ratarstvo » Bokorenje – čvor bokorenja određuje prinos

Bokorenje – čvor bokorenja određuje prinos

Bokorenje – čvor bokorenja predstavlja životni centar ozimih kultura. Ako usled niskih temperatura i nespremnog ulaska same biljke u zimu, listovi preko zime izmrznu, ili iz bilo kojih razloga propadne nadzemna masa, a čvor bokorenja ostane živ, biljka će se ponovo regenerisati. No, ako se desi uginuće čvora bokorenja, ono povlači za sobom uginuće cele biljke. Dubina na kojoj se nalazi čvor bokorenja je 2-3 cm ispod površine zemljišta, a na njegovu dubinu utiču obrada i tip zemljišta, vlažnost, krupnoća zrna, temperatura, a naročito svetlost (u gustom sklopu zbog zasenjivanja i nedostatka svetla čvor bokorenja se formira pliće, pa za posledicu može dovesti do uginuća same biljke).

klijanje pšenice

Optimalni uslovi diktiraju da ono počinje oko 2-3 nedelje posle nicanja, i to u fazi formiranja 3-4 lista. Bokor predstavlja formirana stabla. U normalnim poljskim uslovima iz jednog zrna ozime pšenice može se dobiti 5 – 7 izdanaka po jednom bokoru (pri čemu je samo 1-3 produktivno), a kod jare 1-2. Istovremeno sa razvojem novih bočnih izdanaka, formira se i sekundarni korenov sistem – svaki novi dobro razvijen bočni izdanak može da formira sopstveni korenov sistem.

Bokorenje – čvor bokorenja određuje prinos

Bokorenje se odvija u temperaturnom intervalu od 5-20 C, optimalna temperatura je 15-17 C. Sva sekundarna stabla u jednom bokoru ne donose cvast i plod, pa se razlikuje ukupno i produktivno bokorenje.

  1. Ukupno bokorenje predstavlja prosečan ukupan broj svih stabala (izdanaka) po jednoj biljci (bokoru).
  2. Produktivno bokorenje je prosečan broj onih stabala po biljci koja daju cvast i plod.

Ozima žita bolje bokore od jarih. Najjače bokore ozima raž i ječam. Bokorenje žita odvija se u jesen, ali se može, pri povoljnim uslovima, produžiti i u proleće. Izdanci koji u momentu vlatanja glavne vlati nemaju bar 2-3 lista i sopstveni koren, propadaju ili ne donose klas i plod. Broj produktivnih klasova kod pšenice treba da iznosi 500-700 / m2.

Dipl.ing Darko Simić

Pročitaj i ...

fosfor manjak plodored gustina setve fenofaze razvoja

Gustina setve kukuruza – koliko biljaka

Gustina setve kukuruza – Prva komponenta prinosa je broj biljaka po jedinici površine. Setvom kukuruza na …