Najnovije vesti
Početna » Poljoprivreda » Ratarstvo » Ekologija protiv formulara u Evropskoj Uniji

Ekologija protiv formulara u Evropskoj Uniji

Ekologija protiv
Ekologija u Evropskoj Uniji

Ekologija protiv formulara – Formulari za pomo? poljoprivrednicima ove godine su prava glavobolja za 12 miliona evropskih poljoprivrednika zbog komplikovanih kriterijuma u pogledu ekologije. U Francuskoj su i površine parcela koje mogu dobiti pomo? redefinisane, što dodatno unosi nejasno?e.

Francusko ministarstvo poljoprivrede odobrilo je dodatni rok za popunjavanje formulara za zajedni?ku poljoprivrednu politiku za 360.000 francuskih imanja. One sada mogu da prijave površine do 15. juna, ali ?ini se da dodatnih šest dana koje je odobrila komisija ne?e biti dovoljno.

Uslovi za zajedni?ku poljoprivrednu politiku su nakon reforme dogovorene u EU 2013. složeniji nego što je iko o?ekivao, pa poljoprivredne organizacije ve? nedeljama zvone na uzbunu U Francuskoj su poslednja obaveštednja o uslovima prijave poslata tek po?etkom maja, a i dalje postoje neke nejasno?e. Evropska komisija je obe?ala da ?e objaviti smernice, ali to još nije u?inila.

“Prvi put se jednom reformom zajedni?ke poljoprivredne politike promenilo toliko toga, i zaista je ponekad potrebno dosta napora, potrebno je promeniti na?in razmišljanja”, priznaju i u francuskom ministarstvu poljoprivrede.

Ekologija protiv formulara u Evropskoj Uniji

Problem nema samo Francuska. Situacija je još ozbiljnija u Italiji, gde pomo? zbog male veli?ine parcela koristi ?ak milion imanja, pa je vlada zatražila od Komisije odlaganje roka do 30. juna.

Mehanizam podrške poljoprivrednicima u EU nikada se nije odlikovao jednostavnoš?u. Sadašnji komesar za poljoprivredu Fil Hogan najavio je na po?etku mandata da ?e ga pojednostaviti. Me?utim, za to ne postoji ?arobni štapi?, tim pre što je reformama zajedni?ke poljoprivredne politike zemljama ?lanicama data mogu?nost da prilagode pomo? prioritetima utvr?enim na državnom nivou.

Zajedni?ka poljoprivredna politika ve? je predmet dugih i složenih pregovora u okviru evropskih institucija, i ne?e mo?i skooro da se revidira.

Što ne posadih leblebije

Kada je re? o nedavnoj reformi ovog mehanizma pomo?i, pažnja je usmerena na takozvane površine od ekološkog interesa. Propisano je da oko 5% svakog imanja od 15 hektara i ve?eg moraju ?initi površine od ekološkog interesa, odnosno prirodna staništa ili ekološki vredne kulture, u skladu sa jasno preciziranim kriterijumima. Ta površina može biti i ve?a i manja u zavisnosti od njene ekološke vrednosti po propisanim pravilima.

Površine od ekološkog interesa neophodne su da bi se dobila ekološka pomo? iz fonda za poljoprivredu, koja ?ini 30% isplata. Jasno je da imanje koje odbije da se povinuje tom propisu gubi veliki deo finansijskih sredstava.

Problem je i što poljoprivrednici nisu na vreme shvatili uslove koje treba da ispune.

“Kada su se pozabavili formularima, neki su shvatili da je za pomo? bilo dovoljno posaditi leblebije. Ali je sada isuviše kasno”, objašnjava jedan poljoprivrednik.

Leblebije apsorbuju azot, pa su jedna od kultura koje se priznaju kao površina od ekološkog interesa. Me?utim, seju se u martu i aprilu.

Dodatni haos u Francuskoj

U Francuskoj situaciju dodatno komplikuje ponovna procena veli?ine parcela. Francuska je naime u 2014. dobila nalog da plati ?ak 1,1 milijardu evra kazne nakon spora sa Briselom oko kriterijuma za utvr?ivanje površina. Uz to, mora da se sprovede ponovna procena.

Uprave za poljoprivredu u francuskim teritorijalnim jedinicama departmanima su uz pomo? Instituta za geografske informacije i podatke o šumskim resursima IGN i satelitskih snimaka ponovo procenili sve parcele. Na zahtev revizora prilikom utvr?ivanja površina vodilo se ra?una o detaljima, na primer da se izuzmu šikare. To je ponekad išlo i nauštrb ekoloških ciljeva – izuzete su i površine pod žbunjem.

“Ovo je apsurdno. Sa jedne strane od nas se traži da o?uvamo žbunje zarad biodiverziteta, a sa druge nam se u slu?aju da su na isuviše velikoj površini traži da ih izuzmemo iz obradive površine, što ?e nas naterati da smanjimo njihovu površinu”, navodi predsednik Skupštine poljoprivrednih komora Gi Vaser.

Komore su zbog tih problema od Komisije zatražile da u pogledu poljoprivredne pomo?i za 2015. bude blagonaklona.

U pismu komesaru Filu Hoganu zatražile su da se za 2015. godinu u svakom slu?aju isplati pomo? za ekološke ciljeve.

Prema jednom izvoru Komisije, ovo nije baš mogu?e.

Izvor: EurActiv.fr

Pročitaj i ...

ambrozija niče

Ambrozija – uporan korov šteti usevima

Sasecite je na manje od 5 centimetara ili iščupajte iz korena, jer je ambrozija sad u cvetanju.