Najnovije vesti
Početna » Poljoprivreda » Ratarstvo » Heljda kao drugi usev na njivi tokom leta

Heljda kao drugi usev na njivi tokom leta

Zadnji je čas za postrnu setvu – heljda kao drugi usev može da donese bolji prihod. Heljda sve više postaje interesantna potrošačima zbog njenog pozitivnog uticaja na zdravlje ljudi. Integralno brašno i mekinje donose obilje vitamina, minerala i vlakana neophodnih u svakodnevnoj ishrani.

HELJDA – žitarica budućnosti – autor savetodavac ratarstva – povrtarstva Zoran Milosavljević

Heljda se može spravom nazvati žitaricom budućnosti iz dva razloga. Prvi je izuzetan hemijski sastav zrna koje je bogato hranljivim sastojcima, mineralnim solima i vitaminima. Drugi razlog zbog koga je heljda veoma interesantna su njena lekovita svojstva. Ova žitarica zeljastog stabla vodi poreklo iz Azije odakle je tokom krstaških ratova u 15-om veku preneta u Evropu.

Heljda kao drugi usev

Stablo heljde je čvrsto, rebrasto, a na kraju vegetacije postaje grubo i razgranato. Listovi se nalaze na glavnom stablu i njegovim bočnim granama kopljastog ili strelastog oblika. Cvetovi imaju pet bledocrvenih ili crvenih kruničnih listića. Cvetanje a samim tim i sazrevanje zrna je sukcesivno od osnove prema vrhu cvasti. Plod je orašac okruglastog oblika, pokriven dosta čvrstim omotačem, unutar kojeg se nalazi jedro.

Heljda ima skromne zahteve u pogledu uslova sredine za normalan rast i razvoj biljaka. Osetljiva je na mraz (uništavaju je temperature ispod minus 1ºC) i visoke temperature (iznad 30ºC se formira manje cvetova i znatno je slabija oplodnja). Pored toga je osetljiva i na preobilne padavine i vetar. Minimalna temperatura za klijanje iznosi 5ºC, a optimalna temperatura pri kojoj heljda klija za tri dana je 26ºC. Da bi se postigla maksimalna oplodnja optimalni temperaturni interval u vreme cvetanja je 19-25ºC.

Nega kulture heljda

U plodoredu za najbolje preduseve heljde važe mahunarke i okopavine dok se gajenje u monokulturi ne preporučuje. Najviše joj odgovaraju lakša zemljišta zbog toga što na vlažnim ili težim zemljištima po pravilu dolazi do poleganja i smanjenja prinosa. Vreme setve zavisi od načina gajenja. Ako se gaji kao glavni usev, setva treba da se obavi do 25. maja, a ako se gaji kao zakasneli ili postrni usev sa setvom treba završiti do 10. jula. U setvi se koristi nekoliko tehnika setve sa međurednim razmakom od 12,5-50 centimetara. Setvena norma zavisi upravo od udaljenosti između redova. Dubina setve je na težim zemljištima 4-5 a na lakšim 5-6 centimetara.

U pogledu zaštite useva od korova treba istaći da ne postoji herbicid koji bi se mogao preporučiti za heljdu. Od štetočina mogu da se pojave jedino buvač i lisne vaši ali pošto oni ne uzorkuju ekonomski značajniju štetu hemijska zaštita u tom smislu nije neophodna. Na siromašnijim zemljištima heljda bolje uspeva od ostalih žita dok na zemljištima bogatijim humusom najčešće dolazi do poleganja useva. Za prinos od 1.500 kg/ha zrna i 4.000 kg/ha slame potrebno je 60 kg azota, 50 kg fosfora i 110 kg kalijuma od čega se sa zrnom iznese 27 kg azota, 20 kg fosfora i 15 kg kalijuma po hektaru. Preporučuje se doza od 100-200 kg azota, 60 kg fosfora i 100-120 kg kalijuma (čistog elementa).

S obzirom na postepeno cvetanje i formiranje zrna, nije moguće uheljda uslovi gajenja helda drugi usev potpunosti iskoristiti produkcioni potencijal biljaka. Najpraktičnije je žetvu obaviti u vreme kada je dve trećine zrna mrke boje. Brzina kombajna i obrtaji bubnja (maksimalno 600 obrtaja u minuti) moraju biti prilagođeni porastu da bi se izbegli gubici u žetvi. Zbog specifičnog rasta i postepenog sazrevanja zrna, prinosi heljde veoma variraju i kada se gaji kao glavni usev obično se kreću oko 1,5-2,5 tone/ha. Zrno se skladišti sa vlagom od 14-16%.

Od 100 kg zrna heljde se dobija 60-70 kg brašna i 30-40 kg mekinja. Ukoliko se želi dobiti čisto belo brašno onda je to maksimalno 55 kilograma od 100 kilograma zrna.

Pročitaj i ...

izbor hibrida silaža hibrid kukuruz borealis setva kukuruza fosfor kako plodored kukuruza folijarna prihrana rastvorom

Plodored kukuruza sprečava kukuruznu zlaticu

Kukuruzna zlatica je štetnik kukuruza kada ga gajite u monokulturi - svake godine na istoj njivi.