Izbor hibrida kukuruza je važan – najbolje je sagledati rezultate kod drugih i na osnovu njih izabrati odgovarajuću sortu silažnog kukuruza. Pred Vama je jedan od demoogleda urađen prošle jeseni.
Demoogled silažnog kukuruza – autor Despotović Dušan
U skolopu plana i programa planiranog za 2021.godinu, u opštini Ljubovija, mestu Duboko a kod domaćina Milana Dimitrijevića, i ove godine, postavljen je samostalni ogled.
Na parceli u sklopu gazdinstva, na površini od 0,7 ha postavljen je demoogled silažnog kukuruza tri semenske kuće. Predusev je bio ozimi ječam. Mineralna ishrana je rađena na osnovu analize sa 200 kg NPK 8:10:10 kg, KAN 150 kg i 25.000 kg zgorelog stajnjaka.
Setva je obavljena 27.04. 2021. godine, dvoredim pneumatskim sejačem marke Olt, na razmak od 23 cm u redu. Sejani su sledeći hibridi:
KWS Mikado, Corasano Delta Agrar i Rudolfov 60 – Osijek.
Navedeni hibridi su odabrani iz bliskih grupa zrenja, kao i svojih proizvodnih sposobnosti.
Posle setve a nakon nicanja, rađena je zaštita, uz međurednu obradi i folijarnu prihranu sa 5 kg Ureje na 250 Litara vode.
Izbor hibrida kukuruza
Vremenske prilike, u periodu od setve do siliranja, može se reći , išle su naruku domaćinu, kao i svim proizvođačima iz Azbukovice. Imali su dovoljno padavina, a zahvaljujući blizini reke Drine i vlage iz rose i jutarnjih i večernjih magli. Te pogodnosti uz kombinaciju sa dovoljnom količinom toplote su svi usevi veoma dobro koristili.
Siliranje ogleda je obavljeno jednoredim Sipovim silo kombajnom 03. 09. 2021. godine, sa početkom u 10 h.
Sklop hibrida je bio 62.000biljaka/ha. Prinos solo mase je meren na sledeći način. Od svakog hibrida je silirana masa u tri ponavljanja na dužinu od 14,28 m, sečena, merena, računat prosek i preračunavano na jedinicu površine od 1 hektara.
Dobijeni su sledeći rezultati:
Mikado – 42 t/ha
Corasano – 42 t/ha
Rudolfov 60 – 52 t/ha.
Najbolje rezultate je dao Osiječki hibrid, a razlika je signifikantna u odnosu na ostale hibride.
Pročitajte i: Hibrid kukuruza – kako izabrati
Poljoprivrednici po navici, za ishranu stoke siliraju često hibride sa prosečnim izgledom, dok najbolje ostavljaju za zrno i klip. Čime čine značajnu grešku u proizvodnji, a pre svega u pripremi kabaste stočne hrane. Kao prvo, siliranjem najkvalitenijeg useva dobija se najkvalitetnija silo masa. Takođe količina silirane mase sa jedinice površine je dosta veća, što direktno utiče na njenu cenu koštanja. Ukoliko količina silirane mase prelazi 50.000 kilograma, cena te silaže je i ispod 5 din/kg. Sve ispod toga poskupljuje stočarsku proizvodnju. Idealno bi bilo da količina silo mase sa 1 ha prelazi 70.000 kg. Tada bi cena kg silaže iznosila i manje od 3 din/kg.
Na navedeni podatak, bi proizvođači trebali da obrate pažnju.
PSSS Srbija, Ljubovija
Agro Info Net Portal o poljoprivredi, cenama, turizmu
