Kukuruz hibridi za svaku njivu. Klimatski uslovi gajenja su sve teže predvidivi i zato je najvažnije za kukuruzne hibride da predstavljaju smanjenje rizika gajenja. Veliki je broj hibrida koji mogu smanjiti loš uticaj visokih temperatura, suše i stresnih uslova za biljke.
Preventivne mere
Gajenje tolerantnih hibrida prema patogenim gljivama i insektima je jedna od osnovnih mera u suzbijanju truleži klipa. Iako hibridi mogu varirati u osetljivosti, ne postoji potpuno otporan genotip na trulež klipa. Hibridi sa tanjom komušinom i komušinom koja ne štiti klip u potpunosti su više osetljivi na ružičastu trulež. Hibride koji su osetljivi na trulež klipa ne treba gajiti u oblastima u kojima duži niz godina postoji ovaj problem ili problemi sa mikotoksinima.
Gajenje ranostasnih hibrida je najbolja preventivna mera, jer oni ranije sazrevaju i omogućavaju raniju berbu, pre nastupanja kišnih perioda kada je mogućnost infekcije velika. Agrotehničke mere uključuju sve mere koje se preduzimaju u cilju suzbijanja većine biljnih bolesti: obrada i đubrenje zemljišta, plodored, vreme setve, navodnjavanje i suzbijanje korova i insekata i dr.
Većina toksigenih gljiva prezimljava u biljnim ostacima, pa je uništavanje prošlogodišnjeg inokuluma putem plodoreda i obrade zemljišta još jedna od mogućnosti u smanjenju produkcije mikotoksina.
Koje kukuruz hibride izabrati za ekstremne uslove?
Saopštenje i preporuke Prognozno izveštajne službe Republike Srbije
Proizvodnja kukuruza odvija se pod specifičnim agroekološkim uslovima za svaki region. Neobično visoke temperature, periodi sa dugim sušama kao i visoke količine padavina u kratkom vremenskom periodu, karakteristike su klimatskih uslova poslednjih nekoliko godina. U okviru sistema prognoze registruju se uslovi sredine na više od 100 lokacija na području Republike Srbije. U toku 2015. godine registrovane temperature tokom dana i noći po svojoj visini pripadaju tropskim danima i tropskim noćima. Uporedni pregled uslova tokom 2012. i 2015. godine do kraja jula, dat je u tabeli:
2012 | 2015 | |||
LOKACIJA | BROJ TROPSKIH DANA | BROJ TROPSKIH NOĆI | BROJ TROPSKIH DANA | BROJ TROPSKIH NOĆI |
SOMBOR | 88 | 6 | 25 | 0 |
SENTA | 78 | 7 | 27 | 2 |
VRBAS | 66 | 1 | 21 | 0 |
KIKINDA | 80 | 4 | 24 | 1 |
VRŠAC | 76 | 6 | 32 | 0 |
RUMA | 91 | 1 | 22 | 0 |
Pored uticaja klimatskih faktora na samu proizvodnju kukuruza, značajan je i njihov uticaj na razvoj štetnih organizama. Tokom svakodnevnog praćenja pojave i razvoja štetnih organizama u poslednjih par godina registrovano je značajno povećanje brojnosti kukuruznog plamenca kao i povećano prisustvo spora fakultativnih vrsta gljiva u vazduhu.
Kukuruzni plamenac (Ostrinia nubilalis) je najznačajnija štetočina kukuruza, koja je prisutna u svim regionima gde se kukuruz proizvodi. Štetočina je većeg broja biljnih vrsta, ali u našim uslovima najznačajnije štete su u proizvodnji kukuruza i paprike. U okviru sistema prognoze i izveštavanja zadnjih godina, usled ekstremno visokih temperatura, registruje se stalna progresija ovog štetnog organizma., koji je u našim uslovima uobičajeno razvijao dve generacije godišnje, a zadnjih godina razvija i treću generaciju.
Prezimljava u stadijumu odrasle larve u ostacima kukuruza, odakle u proleće larva prelazi u lutku iz koje izleću odrasli primerci prve generacije kukuruznog plamenca. Ubrzo nakon izletanja oplođene ženke polažu jaja u grupama (jajna legla) najčešće na naličiju listova biljaka kukuruza, paprike ili nekih vrsta korova. Ispiljene larve oštećuju listove, stablo, metlicu i klip kukuruza. Larve buše kanale pri čemu oštećuju sprovodne sudove, zbog čega na mestu ubušivanja često dolazi do lomljenja stabla i metlice. Praveći oštećenja na biljkama kukuruza kukuruzni plamenac doprinosi i indirektnim štetama jer ova oštećenja obezbeđuju uslove za infekciju toksigenim vrstama gljiva.
Mikotoksini predstavljaju sekundarne metabolite gljiva čija se stabilnost ne remeti tehnnološkim procesima, te ostaju trajno u biljci i njenim proizvodima. Gljive koje pripadaju vrstama roda Aspergillus sposobne su da sintetišu aflatoksine, dok vrste roda Fusarium sintetišu veliki broj fuzariotoksina, među kojima su DON, fumonizini i dr.
Mere zaštite – Trenutno se na skoro svim regionima praćenja kukuruznog plamenca beleži maksimalni let druge generacije kukuruznog plamenca. Piljenje larvi je u toku. Neophodno je pregledati parcele pod kukuruzom i ukoliko se utvrdi 10% biljaka sa položenim jajnim leglima sprovesti mere zaštite. Kontrolu intenziteta pojave truleži klipa u polju treba obavljati na svakih nedelju dana, uklanjanjem komušine i ocenjivanjem klipova sa 100 biljaka . Ukoliko postoji više od 10% klipova sa intenzivnim simptomima truleži (plesni) to polje treba što pre obrati i osušiti zrno na manje od 14% vlage.
Mere zaštite od kukuruznog plamenca tokom vegetacije – Najefikasnije mere zaštite su hemijske mere, odnosno primena insekticida registrovanih za primenu u kukuruzu i paprici. Insekticid treba primeniti najkasnije 7-10 dana od dana kada je utvrđen maksimalan let insekata. Najefikasniji su insekticidi koji imaju i ovicidno i larvicidno dejstvo (deluju na jaja i larve insekata).
Na mnogim parcelama useva kukuruza (merkantilnog, semenskog, šećerca) registrovano je prisustvo parazitne osice Trichogramma spp. koja je sposobna da uništi i do 80% jajnih legala kukuruznog plamenca. Na parcelama gde se registruje ova parazitna osica NE primenjivati preparate na bazi piretroida.
Molimo prozvođače da redovno prate preporuke PIS dostupne na web portalu: www.pissrbija.com.
Izvor: Uprava za zaštitu bilja, MPŠV http://www.uzb.minpolj.gov.rs
Bojan Mijatović
PSSS Mladenovac