Najnovije vesti
Početna » Poljoprivreda » Ratarstvo » Prinos kukuruza veći ako biljka smanji svoj imunitet?

Prinos kukuruza veći ako biljka smanji svoj imunitet?

Prinos kukuruza bolji kada biljke smanje svoj imunitet – deluje neverovatno, zar ne? Znamo da je cilj svakog poljoprivrednika da prinos kukuruza bude veći po hektaru, ali to povećava i troškove. Naučnici su na tragu novog načina da “nateraju” kukuruz da poveća prinos tako što će deo energije za stvaranje imuniteta usmeriti u rast i broj zrna na klipu.

Kada sejete kukuruz, prvo obezbedite da tle bude sitno obrađeno da zrno samo “legne” u postelju, dodate mineralna đubriva da iznikla biljka ima sve potrebno da brzo raste, štitite biljku od prva dva lista do kraja ciklusa rasta. Tako biljka samo treba da bogato rodi jer svi uslovi su tu, ali…

Naučnici su otkrili gen nazvan G beta koji je istovremeno odgovoran za rast biljke i za stvaranje imuniteta biljke. Kada je biljka u “opasnom” okruženju ona vodi računa da sačuva svoj imunološki sistem na visokom nivo i tako obezbedi preživljavanje. To zahteva veliki utrošak energije, hranljivih materija i to može biti rešenje za postizanje boljih prinosa kukuruza. U uslovima intenzivnog gajenja biljka nema tako veliki broj neprijatelja kao u divljini i deo energije gena G beta može se preusmeriti na rast zrna kukuruza ili broj zna kukuruza na klipu.

kukuruz vlažnog zrna gustina sklopa dan polja otkup kukuruza kukuruzna siva divlji sirak kukuruz kvalitet tržište

Prinos kukuruza veći

Kada se bude moglo usmeriti deo energije u povećanje prinosa, uz očuvanje dovoljnog stepena imuniteta biljke prinosi će po hektaru biti veći, produktivnost će porasti i ekonomski efekat za poljoprivrednike će biti povoljniji.

Imali smo primer prinosa kukuruza od 41 tonu po hektaru u SAD-u, ali uz maksimalna ulaganja u pripremu zemljišta, đubrenje, zaštitu od bolesti i štetočina i upotrebu sisteme za navodnjavanje. Primenom delovanja gena G beta bi se to moglo postići uz niže troškove. To bi doprinelo i smanjenju zagađenja prirodne okoline od negativnih uticaja korištenja mineralnih đubriva, manjom količinom upotrebe hemijskih sredstava zaštite.

Šta nas još sve čeka u 21. veku u sferi poljoprivredne proizvodnje ne znamo, ali ovo već deluje kao naučna fantastika. Očigledno nauka još nije rekla poslednju reč u povećanju prinosa kultura koje gajimo i hrana će se proizvoditi u većem obimu na brojne nove načine. Dovoljno za sve? Nadamo se.

Petar Jovičić

Pročitaj i ...

fosfor manjak plodored gustina setve fenofaze razvoja

Gustina setve kukuruza – koliko biljaka

Gustina setve kukuruza – Prva komponenta prinosa je broj biljaka po jedinici površine. Setvom kukuruza na …