Pšenica pepelnica je veoma rašireno oboljenje, ali najintenzivnije se razvija u humidnim i semi-aridnim regionima. Prosečni gubici prinosa pšenice iznose 5-10%, dok su kod ječma duplo veći. Gubici prinosa nastaju kada pepelnica u vreme formiranja zrna zahvati gornju trećinu biljke, naročito list zastavičar i klas. Erysiphe graminis parazitira sva strna žita i oko 100 rodova porodice Poacea.
Na lišću se javljaju hlorotične pege u kojima se brzo razvija belosivkasta micelija. U početku je micelija paučinasta, a kasnije se formiraju konidije koje miceliji daju brašnast izgled. Vremenom micelija menja boju i posivi, potamni i u njoj se formiraju tamnomrke kleistotecije.
Pšenica pepelnica se pojavila na poljima
Na zaraženim delovima razvija se bela pahuljasta navlaka prvo u vidu gomilica koje posle prekrivaju cele površine. Starije navlake dobijaju sivo-smeđu boju. Za razvoj bolesti su važni temperaturni uslovi i vlažnost tokom marta i aprila. Toplo i suvo vreme u ovom periodu dovodi do intenziviranja rasta.
Mere zaštite
- Plodored
- Optimalni rokovi setve
- Uništavanje samoniklih biljaka strnih žita pre nicanja jesenjih usjeva
- Folijarna primena fungicida
- Korištenje sistemika za tretiranje semena
Hemijska zaštita se obavlja uglavnom za semensku pšenicu, dok se merkantilna pšenica štiti jedanput i to kada se na pšenica pojavi na najvišem listu (zastavičaru).
Tretiranje se može izvršiti nekim od preparata na bazi:
- Epoksikonazola tiofanat-metila: DUETT ULTRA, u dozi od 0,4-0,6 l/ha,
- Tebukonazola, triadimenola i spiroksamina: FALCONE EC-460, u dozi od 0,6 l/ha,
- Karbendazima i ciperkondazola: ALTO COMBI 420-SC, u dozi od 0,5 l/ha,
- Propikonazola: TILT 250-EC, u dozi od 0,5 l/ha,
- Azoksistrobina i ciprokonazola: AMISTAR EXTRA, u dozi od 0,5 l/ha,
- Prohloraza i tebukonazola: ZAMIR 400-EW, u dozi od 0,75-1 l/ha
NAPOMENA: Prilikom upotrebe bilo kog preporučenog preparata, strogo se pridržavati uputstva proizvođača i sprovesti sve neophodne mere opreza!
Jelena Grbić, dipl. inž. zaštite bilja
PSSS Kraljevo
Preporuka stručnjaka je da se tretiraju biljke kada zaraza preti da osvoji list zastavičar i to se NE sme dozvoliti. Ne može se tretirati preventivno.
Preporuka PIS Srbija
Visok nivo zaraženih biljaka posledica je dugotrajno povoljnih uslova za razvoj patogena. Proizvođačima se preporučuje da pregledaju useve pšenice, u cilju utvrđivanja faze razvoja i prisustva simptoma bolesti. Ako se utvrdi preko 10% biljaka sa simptomima bolesti preporučuje se primena nekog od registrovanih fungicida:
– a.m. azoksistrobin+ciprokonazol (Amistar extra) u dozi 0,5-0,75 l/ha ili
– a.m. azoksistrobin+difenokonazol (Teatar plus) u dozi 0,6-1 l/ha ili
– a.m. spiroksamin+ tebukonazol+protiokonazol (Falcon forte) u dozi 0,7-1 l/ha ili
– a.m. tebukonazol+azoksistrobin (Custodia) 0,8 l/ha
– a.m. protiokonazol+ benzovindiflupir (Elatus era) u dozi 0,5-1 l/ha ili
– a.m. fluksapiroksad+piraklostrobin (Priaxor EC) u dozi 0,75-1,5 l/ha ili
– a.m. revysol+piraklostrobin (Revycare) u dozi 0,75-1 l/ha
Tretman bi trebalo sprovesti čim vremenski uslovi dozvole i kada se temperature podignu iznad 15°C, da bi efikasnost fungicida bila zadovoljavajuća.