Rok setve pšenice je fiksni? Nekih godina se sejalo i u decembru mesecu, da li rok setve više nije tako striktno određen? Savet je stručnjaka da ipak poštujete navedene datume jer setva posle tih datuma daće niže prinose i biljku sklonu bolestima.
Savetuje Vas Boban Stanković, dipl. ing. polj.
Setva pšenice zavisi od klimatskih uslova i vremena skidanja preduseva. Usevi posejani u optimalnom roku imaju dovoljno vremena da dobro razviju kako korenov sistem, tako i nadzemni deo biljke i da se pripreme za prezimljavanje.
Setvu pšenice i ostalih žita treba po mogućnosti obaviti u optimalnom roku tj. od 5. do 25. oktobra. Pšenica ne podnosi proizvodnju u monokulturi. Najviše joj odgovaraju rani predusevi i to: grašak, pasulj, krompir, silažni kukuruz, suncokret, rane sorte šećerne repe i soje, rani i srednje rani hibridi kukuruza grupe zrenja 300-500.
Rok setve u jesen
Za naše agroekološke uslove optimalni rokovi setve pojedinih strnih žita su
- za ozimu raž od 15. do 30. septembra,
- za ozimi ječam od 20. septembra do 5. oktobra,
- za ozimi tritikale od 25. septembra do 15. oktobra,
- za ozimu pšenicu od 1. do 25. oktobra,
- za ozimi ovas od 1. do 10. oktobra i
- za ozimu durum pšenicu od 5. do 31. oktobra.
Pročitajte i: Koliko treba zrna u setvi ozime pšenice?
Izvan ovih optimalnih rokova setve, proizvodnja je rizičnija, manje ekonomična i više zavisna od prirodnih činilaca. Za svaki dan kašnjenja posle optimalnog roka, norma treba da se uveća za 0,5 – 1%, zavisno od kvaliteta setve.

Pravilan izbor sorte i upotreba deklarisanog semena predstavlja preduslov za postizanje visokih i stabilnih prinosa. Svako odstupanje od optimalnog roka setve dovodi do smanjenja prinosa 5-20%, u zavisnosti od broja dana zakašnjenja setve. Setva u optimalnom roku utiče na broj klasova po jedinici površine koji je osnovna komponenta prinosa.