Najnovije vesti
Početna » Voćarstvo » Izbor sorti i podloga kruške za manje bolesti u sezoni

Izbor sorti i podloga kruške za manje bolesti u sezoni

Izbor sorti kruške – Bliži se vreme kada će na red doći sadnja voća, izbor sorti i podloga može odrediti količinu hemijskih tretmana tokom godine. Sada se radi rigolovanje i analiza zemljišta da bi sadnice došle u idealno zemljište. Kruškina buva je velika štetočina koja nanosi ogromne štete u voćnjaku. Mislite na vreme kada birate sadnice kruške.

Dipl. inž. poljoprivrede Mica Stajić, smer zaštita bilja i prehrambenih proizvoda

Izbor sadnog materijala i agrotehnike u cilju smanjenja štete prouzrokovane kruškinim buvama

Kruška je vrlo značajna voćna vrsta i gaji se na celoj teritoriji Republike Srbije na impozantnim površinama. Veliki broj štetočina i parazita u toku vegetacije »napada« krušku. Najupornija grupa štetočina koja se iz godine u godinu javlja na krušci i nanosi značajne štete su:

  • Kruškine buve (Psylla piri – obična kruškina buva),
  • Psylla pirisuga (velika kruškina buva) i
  • Psylla piricola (mala kruškina buva) koje liče na cikade.

Tokom leta su narandžaste a tamnije što je bliža zima. Telo im je dugo 2-4 mm. Ekonomski je izuzetno značajna P. piri koja na krušci prezimljava kao imago zimske forme na skrivenim mestima, obično ispod opalog lišća, u pukotinama kore stable i grana kruške. Napada samo krušku. Ima 3-5 generacija godišnje. Pojavljuje se u rano proleće, krajem marta, čim se 2-3 dana temperatura ustali i dostigne 10°C. Buva se pari u blizini pupoljaka ili oko pupoljaka, a kasnije i na lišću. Jaja polaže u nizu oko pupoljaka ili duž nerava lista i do 450 jaja bledožute boje.

kruške na tržištu zelena rezidba

Izbor sorti i podloga kruške

Obična kruškina buva (Psylla piri) pravi štete kao odrasli insekt i kao larva. Štete su direktne izazvane sisanjem sokova, lučenjem medne rose i pojavom gljive čađavice (indirektne štete) koja pokriva napadnute biljne delove. U našim uslovima se tokom juna na donjoj strani lišća mogu naći kolonije larvi što znači da su i štete na krušci u ovom periodu najveće. U slučaju jačeg napada dolazi do prevremenog otpadanja lišća.

Osim štetnog uticaja na porast i razvoj zeljastih delova kruške, kruškina buva je i prenosilac opasne bolesti kruške poznate kao mikoplazma (prevremeno žućenje, zatim crvenilo i opadanje lišća, kao i kržljavost stabla i njihova slaba rodnost, znak su prisustva mikoplazme).

Suzbijanje ove štetočine u toku vegetacije je veoma teško i ponekad ne uspe 100%, s obzirom na to da buva ima sposobnost brzog razmnožavanja i veću brojnost (3-5) generacija. Zato na osnovu dosadašnjih saznanja, preporučujem sledeće mere:

Pri podizanju zasada izbegavati najbujnije sorte i podloge, jer su najviše napadnute.

Kada je podloga u pitanju na kojoj je kruška kalemljena izbor pri kupovini sadnica treba dati krušci kalemljenoj na dunji kao podlozi i to MA (ima slabu kompatibilnost sa većinom sorata i obavezan je posrednik) slabo ili srednje bujna i BA 29 (provansalska dunja) kao srednje bujna podloga.

Kod odabira sorti takođe treba voditi računa, kada su letnje sorte u pitanju onda preporučujem sorte Junsku lepoticu, Junsko zlato I Butiru kao srednje bujne sorte.

Od srednje stasnih sorata preporučujem Vilijamovku, Fetelovu, Santa Mariju i Boskovu bočicu.

Od zimskih sorata prednost dajem Pakams trijumfu i Krasanki.

Ostale mere protiv štetočine kruškina buva

  • Izbegavati agrotehničke i druge mere koje utiču na pojačanu bujnost kruške kao što su oštrija rezidba;
  • Smanjiti količinu azotnih đubriva odnosno birati kombinacije sa što manje azota;
  • Zaoravati opalo lišće ili ga ukloniti,
  • Takođe vršiti struganje stare kore sa stabala;
  • Ne uništavati prirodne neprijatelje kruškine buve i pratiti njihov razvoj i uskladiti primenu insekticida.
  • hemijske mere po značaju dolaze na poslednje mesto zbog rezistentnosti štetočina na većinu preparata i delovanja na parazite i predatore.

U onim zasadima gde je kruškina buva bila prisutna, potrebno je u drugoj polovini novembra obaviti tretiranje. Najbolje je koristiti dane kada je dnevna temperatura preko 10°C. Tretiranje obaviti jednim od preparata: NURELLE-D 0,1%, TALSTAR 10EC 0,02%, FASTAC-10EC 0,02%, MITAC-20 0,3%, VERTIMEC 018-FC 0,05-0,075% i dr. Zimsko prskanje protiv ove štetočine treba obaviti u februaru ili početkom marta kada temperature dostignu 10°C. Štetočina u to vreme izlazi iz skrovišta, pari se i to je najpovoljniji momenat za suzbijanje. Ovim prskanjem se smanjuje brojnost i olakšava suzbijanje tokom vegetacionog perioda. Koristiti jedan od insekticida za tretiranje u fazi mirovanja vegetacije, gotovu kombinaciju ili dodati uljanom insekticidu preparat na bazi bakra.

Za suzbijanje ove štetočine u toku vegetacije rotirati insekticide sa različitom aktivnom materijom.

PSSS Srbija

Izbor sorti kruške

Pročitaj i ...

gljive čuvaju otpornost gljiva gljive protiv čuvaju mikoriza

Koren voćke kao važan činilac za izbor vrste navodnjavanja

Koren voćke kao važan činilac za izbor vrste navodnjavanja.koren voćkeZa većinu gajenih vrsta to je dubina od 30-60 cm a za drvenaste biljke