Svinjarstvo u Srbiji ovih dana nema razloga za optimizam, nema profita tokom ovog turnusa. Niska otkupna cena ne obezbeđuje ni dinar zarade uzgajivačima. Udruženja uzgajivača vape za pomoć, ali …
Svinjarstvo ima cikluse pada i rasta i samo višegodišnji rezultati su adekvatni za upoređivanje o ekonomskoj isplativosti gajenja svinja. Umesto stvaranje jakih zadruga, interesnih udruženja, kooperativa trend je da otkupljivači svinja sami gaje svinje!? Znači, nema dobrih vesti za tovljače svinja jer neće biti zadovoljavajućeg otkupa – smanjena tražnja će dovesti do daljeg pada cene. U Srbiji gajimo oko 2,8 miliona svinja godišnje (nekada je to bilo 5,4 miliona svinja).
Svinjarstvo u Srbiji
Kompanija “Đurđević ” je otvorila novu farmu u Ilincima koja će imati 8.000 tovljenika u jednom turnusu. To je manje posla za one koji gaje svinja u ovom delu Srema.
Nemačka je veliki uzgajivač svinja, zbog virusa AFS je dobila zabranu izvoza u Kinu i svinjsko meso iz Nemačke je sada na našem tržištu i tržištu EU. Kineski uzgajivači su dostigli 80% prethodnih količina uzgoja svinja i sve će manji uvoz svinjskog mesa biti. Prvi kontejneri svinjskog mesa izvezeni u Kinu iz Srbije su statistički zanemarljivi. Perspektive za izvoz su nepovoljne i neće se puno promeniti tokom ove godine.

Samo udruživanje manjih uzgajivača, stvaranje kooperativa (zadruga) koje će stvoriti vertikalni lanac – od proizvodnje do prerade i prodaje proizvoda od svinja koji sami uzgoje će omogućiti njihov opstanak. Formiranje brenda za svoje proizvode, specifični (domaći) proizvodi po ceni koju kupci mogu da plate su dobitna kombinacija. Kada naprave taj prvi korak, naprave brend, uz savremene sisteme pakovanja proizvoda, mogu se osloniti i na online prodaju koja će tek zaživeti na našim prostorima. Tokom pandemije je ona porasla dva puta.
Čekajući otkupljivače, subvencije, podsticaje – čekajući državnu pomoć pri izvozu dočekaće svoj ekonomski krah. U periodu 2016. – 2018. godine država je pomogla stočarstvo sa 28 milijardi dinara (više od 235 miliona evra) i … Manji je broj grla stoke u Srbiji sada nego pre tog ulaganja države i njene pomoći.
Država je dala podsticaje, ali rezultati su minimalni. Sve je manje svinja u oborima, na farmama i gubitak koji “prave” manji uzgajivači će ih “izbrisati” sa tržišta. Agrarni budžet za 2021. godinu je 53 milijarde dinara – velika svota novca, ali … Posle odbitka za plate, zavisne troškove Ministarstva, UAP … ostaće tek 37,5 milijardi dinara za subvencije, podsticaje poljoprivrednicima (to je ipak samo 70% od obećane sume o kojoj se naveliko govori) . Kolika su dugovanja iz 2020. godine se (NE)ZNA, o njima se ne govori. Ona bi značajno umanjili i tih 37, 5 milijardi dinara za 2021. godinu.
Put do novih formi organizovanja uzgajivača svinja (vertikalno povezivanje) je dug, naporan put ali jedini koji će omogućiti opstanak “malih”. Možda država uvidi korist za sve i pomogne finansijskim sredstvima ili će i dalje “veliki” biti prioritet.
Petar Jovičić
Agro Info Net Portal o poljoprivredi, cenama, turizmu
