VILINA KOSICA Prouzrokovač: Cuscuta spp.Vilina kosica je stalni pratilac deteliništa i lucerišta. Javlja se na lucerki i crvenoj detelini svuda gde se ovoj parazitnoj cvetnici ne poklanja dovoljno pažnje.
Vilina kosica spada među najznačajnije patogene deteline i lucerke. Ukoliko se ne preduzmu odgovarajuće mere vilina kosica je sposobna da za 3-4 godine a nekada i za kraći period, potpuno kompromituje proizvodnju lucerke i crvene deteline. Vilina kosica se javlja i na šećernoj repi, mrkvi, crnom luku, a ređe na krompiru, duvanu, suncokretu, grašku, pasulju, tikvi, paprici, sočivu, lanu, konoplji, bobu, hmelju, vinovoj, lozi, ruži, kupini, jasenu i drugim vrstama iz spontane flore.
SIMPTOMI U usevima lucerke i crvene deteline vilina kosica se prepoznaje po žutim flekama u okviru kojih biljke zaostaju u porastu i na kraju uginu. Ove fleke se povećavaju, čak i po više metara svake godine. Kod parazitiranih biljaka lucerke i crvene deteline, kao i kod drugih domaćina, jasno se uočava prisustvo patogena. Vilina kosica odnosno njeno končasto stablo, najčešće žućkaste crvenkaste ili narandžaste boje, uvijeno je u vidu spleta na stablima i lišću biljaka domaćina. Ova pojava se lako zapaža na rubu žutih fleka u usevu gde parazitirane biljke nisu uginule. Parazitirane biljke i crvene deteline zaostaju u porastu, slabe i na kraju uginu. Zbog toga se u usevu pojavljuju ogoljena mesta, na čijem rubu se na biljkama lucerke i crvene deteline razvija vilina kosica šireći se dalje po polju. Vilina kosica se razmnožava i širi semenom i fragmentima končastog stabla, koji se raznose prilikom košenja.
VILINA KOSICA opasna bolest deteline i lucerke
Seme viline kosice je veoma postojano što je još jedan razlog visokog stepena štetnosti. U zemljišu može da održi vitalnost i do 10 godina. Klija jedino kada se nađe na ili pri samoj površini zemljišta ( efekat svetlosti ). Nedozrele semenke proklijaju brže od zrelih, kod kojih neke proklijaju tek posle više godina. Optimalna temperatura za klijanje semena je 12 i 18 C, a kod C. pentagona između 20 i 30 C. Iz semena se pri klijanju razvija jedan bledožut, tanak končić, koji ima pozitivan geotropan porast. Kada se priljubi uz zemlju končić se izdiže drugim krajem, noseći na svom vrhu, odnosno kraju ostatke semenke. Končić se pri daljem porastu spiralno pokreće i tako može da raste i da izdrži nekoliko dana. Ako za to vreme dospe na stablo domaćina uvija sa oko njega, obrazuje apresorijum, a iz njega se razvija klinasti izraštaj koji ulazi u stablo domaćina i transformiše se u haustoriju. Ona uspostavlja vezu sa sudovima, pre svega sa sitastim cevima iz kojih crpi hranu. Seme viline kosice se održava u semenu lucerke i crvene deteline, a može se širiti i na druge načine. Seme može proći kroz probavni trakt životinja, a da ne bude oštećeno, pa se tako širi i stajnakom.
MERE ZAŠTITE Osnovna mera zaštite od viline kosice je setva čistog semena lucerke i deteline, bez sadržaja semena ove parazitne cvetnice. često se seme lucerke i deteline dobija sa površina na kojima nije bilo parazita, odnosno viline kosice. Treba obratiti pažnju da se u seme lucerke i deteline na unese seme viline kosice mašinama za žetvu, odnosno vršidbu.
Po zasnivanju useva lucerke i deteline obratiti pažnju i NE dozvoliti da se u lucerište, odnosno detelinište unese vilina kosica bilo semenom ili fragmentima stabla. Unošenje parazita se može ostvariti oruđima i mašinama za rad ( kosa i kosilica ), transportnim sredstvima, kao i stokom koja pase ili prelazi preko useva. Ukoliko se vilina kosica pojavi u lucerištu i deteliništu ne sme joj se dozvoliti da formira seme, jer je tada znatno teže njeno suzbijanje. Mesta zahvaćena vilinom kosicom treba pokositi za jedan metar šire od zahvaćene površine, prema centru oaze, a ne u suprotnom smeru. Košenje mora biti do zemlje.
Pokošene biljke izneti u plastičnom džaku (da se ne rasturaju fragmenti stabla i tako parazit širi) i mogu se dati stoci. Pokošenu površinu tretirati herbicidima, ili rastvorom plavog kamena ( 5 % ) ili sumporna kiselina – 8 % zapreminski
Ako vilina kosica donese seme njeno suzbijanje zahteva drugi pristup. Zahvaćenu površinu, kao i metar čistog useva pokositi i ostaviti da se prosuši. Na tako osušenu masu dodati još i slame ili seno kao i izvesnu količinu nafte ili petroleuma, da bi vatra bila što burnija. Tako pripremljenu masu zapaliti. Ovako istretirana mesta prekopati i ponovo posejati.
U suzbijanju viline kosice mogu se primenjivati i herbicidi ( hlortal-dimetil ). Herbicidi se primenjuju na početku kretanja vegetacije, kao i posle prvog otkosa. U slučaju da usev deteline ili lucerke bude masovno napadnut, pa zbog toga dođe do uginuća znatnog broja biljaka, najracionalnije je usev razorati i na toj površini tokom desetak godina gajiti biljke koje vilina kosica ne napada.
Savetodavac: Slavica Stojkić
foto pixabay.com