Najnovije vesti
Početna » Poljoprivreda » Stočarstvo » Krpelj vreba iz trave – prenosi opasnu bolest

Krpelj vreba iz trave – prenosi opasnu bolest

Dolaze nam više temperature u aprilu i krpelj vreba iz trave. Krpelji su paraziti toplokrvnih životinja, a i čoveka. Sezonska aktivnost počinje im u proleće i traje do kasno u jesen. Ako su krpelji zdravi, ne predstavljaju opasnost po ljude i životinje, ali često prenose mnoge bolesti od kojih su neke smrtonosne ako se ne otkriju i ne leče. Svi krpelji su paraziti, koji piju krv svog domaćina i mogu se naći svugde u prirodi. To su zglavkari iz reda grinja.

Dele se na dve velike porodice:

  • Ixodidae (šikarni ili tvrdi krpelji)
  • Argasidae (stajski ili meki krpelji).

Glava, grudni i zadnji deo čine im jednu celinu. Rasprostranjeni su u prizemnom sloju rubnih područja šuma, sloju grmlja i niskog rastinja, po visoko travnatim staništima. U svom razvoju, krpelj, prolazi kroz tri faze: larva, nimfa i odrasli oblik. Obrok krvi neophodan im je u svakoj od ovih razvojnih faza, pa u toku svog života sisa krv tri puta na tri različita domaćina. Ženka se češće sresti kao napadač, jer samo ako se nasisa krvi, može snesti jajašca.

Krpelj vreba iz trave – prenosi opasnu bolest

Veličina krpelja razlikuje se zavisno o razvojnom obliku: kao larva, meri oko jedan milimetar, a dok je odrasla ženka veličine 4 do 5 mm. Nasisana krvlju, veličine je zrna graška i veća, živi oko godinu dana ali može dostići starost i od 5 godina. Karakteristično je da ima mali radijus kretanja a udaljenost koju može preći zavisi od odraslog oblika. Odrasli se može prošetati nekoliko metara u širinu u potrazi za hranom.

Svoju žrtvu ne traži aktivno kao komarac, već ga žrtve moraju pokupiti. On se popne na vrh trave ili grane grmlja, i tu nepomično čeka da se približi žrtva. Kada ih životinja ili čovek dotakne, on se svojim nožicama zakači i pređe na njih, pa traži povoljno mesto na telu gde se može oštrim rilcem zabosti u kožu i sisati krv.

Za aktivnost krpelja, vrlo je važna temperatura i vlažnost, zbog čega imaju sezonsku aktivnost. Krpelji se zaraze prilikom hranjenja na šumskim životinjama a zarazu mogu svojim ubodom preneti na druge životinje i čoveka. Isto tako, uzročnici bolesti prenose se sa zaraženog krpelja i na nove generacije, pa su zato krpelji osim prenosioca i rezervoari uzročnika.

Savet:

Redovno pregledati stoku na postojanje krpelja i u slučaju njihovog identifikovanja uz stručnu pomoć pristupiti načinima njihovog uklanjanja i daljeg lečenja životinje.

Gordana Vujaklija dipl ing stočarstva

Pročitaj i ...

izbor jaja proteini nosivost jaja tretman jaja

PROTEINI nosivost koka nosilja, energija

PROTEINI  nosivost koka nosilja. Potrebe kokoši nosilja u pojedinim hranljivim materijama u zavisnosti od životnog …

Leave a Reply