Najnovije vesti
Početna » Vinogradarstvo » Vinograd zahteva stalno đubrenje

Vinograd zahteva stalno đubrenje

Ko je zasadio vinovu lozu krenuo je teškim putem jer traži slugu vinograd. Đubrenje je aktuelno tokom cele godine jer treba dati lozi sve neophodno da vas nagradi bogatom berbom.

NAČINI UTVRĐIVANJA POTREBE ZA ĐUBRENJE VINOVE LOZE I ODREĐIVANJE KOLIČINE ĐUBRIVA – Metode koje se koriste za utvrđivanje potrebe za đubrenje vinove loze mogu se svrstati u dve grupe:

  1. biološke metode i
  2. analiza zemljišta.

Biološke metode za potrebe đubrenja

Biološke metode utvrđivanja potrebe za đubrenjem temelji se na vizuelnoj oceni nedostatka hranljivih elemenata, hemijskoj analizi biljnog materijala u periodu vegetacije vinove loze, rezultatima ogleda s gajenjem vinove loze u vegetacionim sudovima ili u vinogradu. U vinogradarstvu se danas s velikom sigurnošću koriste dve metode za određivanje potreba za đubrenjem: analiza listova,odnosno folijarna analiza i analiza sadržaja hranljivih elemenata u zemljištu.

Folijarna analiza – Ovo je pogodna i brza metoda ustanovljenja potrebe za đubrenjem. Zasniva se na činjenici da je sadržaj hranljivih elemenata u listu odraz njihovog sadržaja u zemljištu. Danas je prihvaćeno da je obezbeđenost hranljivim elementima optimalna ako se u lišću vinove loze oni nalaze u sledećim količinama, računajući na suvu materiju:

  • N = 2,25-1,75% (2,50%);
  • P = 0,19-0,24% (0,22 ili P2O5=50%);
  • K = 1,20-1,40% (1,30% ili 1,57% K2O) a optimum K2O kreće se od 1,50-2,00%); Mg = 0,20-0,30% (0,25%).

Vinograd – đubrenje tokom jedne godine

Što se tiče mikroelemenata (ubrajajući ovde i grožđe) utvrđeno je da optimalan sadržaj mikroelemenata u listovima vinove loze postoji kada se u osmom listu lastara u jesen nalaze sledeće količine mikro-elemenata: bor (B) 30-50 ppm (mg na 1 kg suve materije lišća), bakar (Cu) 4 -8 ppm, gvožđa (Fe) 110-160 ppm, mangana (Mn) 57-130 ppm i cinka (Zn) 20-22 ppm.

Uzorci listova za analizu uzimaju se dva puta u toku vegetacije i to: na početku (ili toku) cvetanja i u fazi zrenja grožđa.

Za jednu sortu sa jedne parcele (4-5 ha izuzetno sa 10 ha) u istim uslovima gajenja uzima se jedan uzorak od 100 listova s više slučajnih čokota po izboru.

Analiza zemljišta za đubrenje

Za razliku od folijarne analize, analizu zemljišta u vinogradu dovoljno je vršiti svake treće ili četvrte godine. Zemlja za analizu uzima se do dubine od 60 -70 cm, dokle dopire najveći broj korena vinove loze na normalnim zemljištima (posebno se odvaja uzorak od 0-30 cm, a posebno od 30-60 cm ili 70 cm). Jedino se za utvrđivanje mineralnog azota uzorci uzimaju do dubine od 100 cm, a na zemljištima sa plitkim nivoom podzemne vode, ako do nje dopire koren, i do podzemne vode. Od tri najvažnija hranljiva elementa – N,P,K, znatno su manje pouzdani podaci o količini azota u zemljištu. Pre svega za fosfor i kalijum se prikazuju lako pristupačne količine. Dok se u zemljištu veoma brzo menjaju pojedini oblici azota. Tako da mineralizacija organskih azotnih jedinjenja i imobilizacija su istovremene. Ipak podaci o ukupnom azotu (smatra se da bi za potrebe vinove loze u zemlji trebalo 0,10-0,15 %) mogu biti pouzdani pokazatelji količine tog hranljivog elementa.

Stepen snabdevenosti zemljišta fosforom i kalijumom(mg na 100 g zemlje)

Klasa zemljišta                            P2O5      K2O

  • Siromašno                            <12          <20
  • Umereno snabdeveno      13-20      21-35
  • Dobro snabdeveno            21-30     36-50
  • Bogato snabdeveno            >30         >50

Vinograd i đubrenje tokom godine

Kao osnova za određivanje osnovnih količina đubriva služe: prosečno iznošenje hranljivih materija grožđem i vegetativnim delovima loze, stepen iskorišćenja hranljivih elemenata iz unetog đubriva, gubici hranljivih materija, biolosko svojstvo sorte i lozne podloge, smer proizvodnje, pedološke osobine, klimatski uslovi i agrotehničke mere. Iznošenje hranljivih elemenata iz zemljišta prinosima grožđa i vegetativnim delovima loze u praksi se procenjuje na osnovu ostvarenog prinosa grožđa.

Računa se da se za 1 tonu grožđa iznese 6,5 kg aktivne materije N, 3 kg P2O5 i 7,5 kg K2O. Prema stepenu kojim vinova loza iskorišćava hranljive materije, obično se računa da je đubrenjem neophodno unete i : 125% biološki iznete količine azota, 200% P2O5 i 150% K2O. Kada se ima u vidu biološko  iznošenje od 6,5 kg aktivne materije azota, 3kg P2O5 i 7,5 kg K2O onda bi zemljištu za planiranih 10 tona prinosa grožđa trebalo dodati 1.060 kg mineralnog đubriva. Što se tiče organskog đubriva (zgoreli stajnjak) na istoj površini se unosi svake četvrte godine u količini od 40-60 t/ha.

Suzana Jerkić
Dipl. ing. poljoprivrede – smer voćarstvo i vinogradarstvo

Pročitaj i ...

plesnivi miris vino prvi pretok pretakanje vina sumporvodonik vinski podrum

Vinski podrum u aprilu zahteva posebnu pažnju

Posle pretakanja vina sada je vreme da se vino flašira - ako želite mlada vina za prodaju.