Najnovije vesti
Početna » Voćarstvo » Mašinsko orezivanje voćnjaka – drugi deo

Mašinsko orezivanje voćnjaka – drugi deo

Mašinsko orezivanje voćnjaka – Prinosi se tamo ( ogledna stanica  Ctifl u dolini Loire )  kreću od 35 t/ha do 55 t/ha. To se možda čini malo onima koji čuju priče o prinosima u Italiji, Belgiji, Holandiji, ali to su sasvim solidni prinosi za Austriju i Njemačku, osobito ako se uzme u obzir takav koncept kod koje je proizvodnja jeftina. I to je jedan od ekonomskih koncepata, a to je pojeftiniti proizvodnju ne nauštrb kvalitete, nego nauštrb količine, ako se već mora nečega odreći. Gubitak na kvaliteti je uvijek pogubniji od gubitka na količini. Pritom se podrazumijeva da prinos ne smije biti manji od 35 t/ha.

 Izgled usko porezanog reda zlatnog delišesa u južnom Tirolu. Uska krošnja omogućuje dobru penetraciju i maksimalno produktivnu površinu uskog oboda krošnje

 Kasnije su ovu tehnologiju (to nije samo rezidba nego cijeli koncept koji mora biti odrađen od početka do kraja) sa strojnom rezidbom prigrlili Belgijanci i Nizozemci. Oni sada imaju preko 10 godina iskustva s ovakvim pristupom. Pritom ostvaruju značajno veće urode bez alternance ili s manjim ispadima u rodnosti, međutim unutar tih velikih uroda (za Elstar i Jonagold kod njih nije rijetkost da je opterećen s 80 t/ha) ipak ima dosta loših klasa u smislu krupnoće, obojenosti i sadržaja suhe tvari. Upravo su Belgijanci i Nizozemci promovirali ovaj sustav u zadnjem desetljeću s obzirom da su imali s njime velike uspjehe.

 Na koncu su i Talijani počeli usvajati strojnu rezidbu te su je nakon istraživanja na pokusnom centru Laimburg na čelu s vodećim fiziologom g. Josefom Viglom te kolegama Klausom Jagereggerom, Josefom Obristom, krenuli promovirati među svojim voćarima u južnom Tirolu. Upravo je utjecaj strojne rezidbe na problematičnu sortu Fuji na alternativnu rodnost bio jedan od faktora prema odluci ZA strojnu rezidbu. Unazad nekoliko godina strojnu rezidbu voćari južnog Tirola prihvaćaju kao standard. Zašto je tako kasno u Tirolu prihvaćena strojna rezidba? Voćari Tirola su svjetski prvaci u proizvodnji jabuka upravo zbog poznavanja fiziologije i dosljednog provođenja zadane tehnologije rezidbe.Zbog maksimiziranja rodnog volumena i svladavanja svih zahtjeva koje voćka postavlja ako se želi maksimizirati prinos oni su bili tako uspješni. Dok drugi to nisu bili u stanju oni su to bili u stanju.

mehanizovana rezidba dizel gorivo polovni traktor pollino agrar ipard traktori konkurs za nabavku

A razlozi su bili:

– male parcele tako da su voćari mogli perfekcionirati rezidbu u smislu terminski i tehnički preciznog izvođenja

– izvanredno ustrojena profesionalna savjetodavna služba koja je mogla s uspjehom implementirati uvijek nove spoznaje

Mašinsko orezivanje voćnjaka

Strojna rezidba na nekoliko dimenzija mijenja koncepciju voćarskog razmišljanja. Spomenuti ćemo dva osnovna:

  1. Rodna površina zamjenjuje rodni volumen

  2. Fiziološka reakcija na tehnićku specifićnost strojnog reza u odnosu na onu koju odradi rezač je toliko iznenađujuća da ju je mnogima teško prihvatiti.

Tipičan primjer urednog voćnjaka s optimaliziranim rodnim volumenom

Ravnoteža rasta i rodnosti je temelj uspješnog voćarstva. Cilj je imati voćku umjerenog porasta uz optimalne uvjete rasta i rodnosti (dovoljno svjetla, dovoljno hranjiva, dovoljno vode). Takva voćka onda redovito, obilno i kvalitetno rađa. Ovisno o koncepciji voćke kao simbioze podloge i plemke (međuodnos podloge i plemke koji utječe na intenzitet vegetativnog porasta) s obzirom na specifične uvjete rasta (faktor tla, reljefa i parametara klime) potrebno je odrediti optimalni volumen u kojem je voćka smirena. Volumen ponajprije podrazumijeva visinu voćke koja je potrebna dok potencijal rasta voćke ne dođe do točke relaksacije i umirenog rasta s uvjetom optimalne rodnosti.

 Dinamika rasta i rodnosti od prve godine nakon sadnje ključan su element uspostavljanja te ravnoteže. Raspored plodova unutar volumena krošnje diktirao je mogući potencijal roda za pojedinu sortu kod određene koncepcije voćnjaka. Jedan od predloženih standarda za mjerenje potencijala rodnosti je broj plodova na površinu poprečnog presjeka debla na 20 cm od spojnog mjesta podloge i plemke (no fruits/TCSA). Unutar tog podatka se podrazumijevalo da je stablo smireno i da ima određeni volumen. Na jednak se način određivalo i optimalno opterećenje ne samo cijelog stabla, nego i pojedinih strukturnih elemenata stabla, primjerice svake od temeljnih grana. Prema debljini grane kod provodnice se odre?enim alatima određivao se broj plodova na koji pojedini element treba prorijediti.

 Kalibrator grana olakšava neiskusnim voćarima da odrede broj plodova koje smiju ostaviti na pojedinom rodnom elementu

 Kod strojne rezidbe se zamjenjuje pojam volumena u praktičnom voćarstvu te se uvodi pojam rodne površine kao nositelja rodnosti. Jednako tako se i kod rezidbe ne promatraju više pojedini strukturni elementi koji izlaze iz provodnice nego rodna površina koja je rezultanta svih stabala reda. Da pojasnim još praktičnije, kod korekcije strojne rezidbe ide se sve više prema tome da se promatra gustoća zida, a ne raspored grana koje izlaze iz provodnice.

Broj plodova prema cm2 poprečnog presjeka se tako kreće od 5-7 plodova (za idared, jonagold, fuji), do 10 plodova za primjerice cripps pink i pinovu. U novom slučaju promatranja rodne površine se za sada nekako početno ustalilo kako je u pitanju zahtjev za oko 25 plodova po m2 zida.

Kako izgleda 25, 31 i 36 plodova po m2 rodnog zida voćnjaka

Stavimo to sada u matematički logičnu liniju kroz praktičan primjer. Imamo voćnjak pred sobom slijedećih karakteristika:

Sorta: Zlatni delišes

Razmak redova: 3,2 m

Visina stabla: 3 m, umanjujemo za neproduktivnih 0,5 m = 2,5 m

Prosječna težina ploda = 175 g (0,175 kg)

Ciljana gustoća plodova = 25 plodova/m2

1 ha = 10.000 m2

Ukupna dužina svih redova po hektaru je 10.000 m2 / 3,2 m = 3.125 m.

Ukupna dužina svih „zidova“ = 3.125 x 2 (svaki red ima dvije stranice, dakle dva zida) = 6.250 m

Ukupna površina svih zidova = 6.250 m x 2,5 m = 15.625 m2

Ukupan broj plodova po hektaru = 15.625 m2 x 25 plodova = 390.625 plodova

Masa plodova po hektaru = 390.625 plodova x 0,175 kg = 68.359 kg / hektar

Proračun je sasvim jasan i pregledan, a ciljevi takve proizvodnje su tehnički i proizvodno dohvatljivi u suvremenoj, uređenoj i dosljednoj proizvodnji. Ono što je značajno reći, osim same količine, jest da mi strojnom rezidbom približavamo plodove provodnici s jedne strane te da tehnološki ostavljamo debele grane da idu iz provodnice (koje inače standardnom rezidbom vadimo van) te je tako promet vode, hranjivih tvari i asimilata prema plodovima jako olakšan. Iz tog razloga se u načelu kod strojne rezidbe dobiva bolja kvaliteta plodova sa stajališta krupnoće plodova, sadržaja kalcija, suhe tvari i boje.

izvor:voćarstvo.org

Mašinsko orezivanje voćnjaka

Pročitaj i ...

visokožbunasta borovnica biologija kalkulacija berba borovnica rezidba borovnice

Borovnica – biologija rasta i uslovi okruženja

Biologija rasta određuje uspeh u gajenju a da bi se obezbedila nega sadnica borovnice potrebno je poznavati kako ona raste i reaguje na uslove okruženja.