Stajnjak đubrivo stvara humus na njivi

Stajnjak đubrivo vredi više od mineralnih đubriva. Procenjena dnevna proizvodnja stajnjaka – PO VRSTAMA I KATEGORIJAMA DOMAĆIH ŽIVOTINJA. Za stajnjak se obično kaže da je potpuno đubrivo, za razliku od veštačkih, koja su dopunska – nepotpuna. Fekalna animalna materija fiziološki je životinjski osnovni nusproizvod, koji u kruženju organske materije u prirodi od davnina služi za đubrenje ratarskih kultura. U probavnom traktu životinja, hranljive materije koje se ne usvoje u organizam izlučuju se fiziološki kao otpadne materije u obliku izlučevina fecesa i urina. Feces, urin sa ili bez prostirke zajedno sa tehničkom vodom koja se koristi za čišćenje objekata i vode za piće kao i ostalih otpadaka (ostataka hrane, prašine, dlake i dr.) čine sporedni proizvod u stočarstvu odnosno stajnjak.

Problemi u vezi sa stajnjakom pojavili su se primenom novih stočarskih tehnologija. Savremena tehnologija je u govedarstvu, svinjarstvu, živinarstvu i drugim granama uspela da velike populacije životinja koncentriše na malom prostoru. Time je uz poznate prednosti donela i brojne nedostatke, posebno one u vezi sa fekalnom materijom odnosno stajnjakom. To se pre svega odnosi na pravilno skladištenje, njegov tretman i upotrebu.

Stajnjak đubrivo – Velike količine stajnjaka iz intenzivnog stočarstva opterećuju okolinu zbog toga što se odlažu na malom prostoru i što njegova dispozicija zahteva dovoljno obradivih poljoprivrednih površina. Posebno je pitanje tečni stajnjak koji poznaje tehnologiju rešetkastog poda. U zavisnosti od načina držanja domaćih životinja, odnosno da li se one drže na prostirci ili ne, kao nusproizvod se javlja čvrsti stajnjak i osoka odnosno tečni stajnjak.

Stajnjak đubrivo stvara humus na njivi

Čvrsti stajnjak prestavlja mešavinu fecesa (izmeta), mokraće i prostirke dok se tečni stajnjak sastoji od fecesa, mokraće, upotrebljene teh. vode i vode koja se koristi za napajanje, ostataka hrane, dlake itd.. Sastav proizvedenog  stajnjaka zavisi od vrste životinja, vrste hraniva i načina ishrane, vrste prostirke koja se koristi kao i količine vode koja se rasipa ili koristi za pranje.

Procenjene dnevne količine fecesa i urina po vrstama i kategorijama domaćih životinja date su u tabelama 1, 2 i 3.

 Tabela 1. Procenjena dnevna proizvodnja fecesa i urina za goveda

Kategorija	Dnevna proizvodnja
Tele uzrasta do 6 meseci – 105 kg	Feces [kg] 5	Urin [kg]3
Junice uzrasta od 1 god. – 250 kg	13	8
Junice uzrasta od 1 -2 god. – 440 kg	22	14
Junice uzrasta preko 2 god. – 550 kg	28	17
Krave u laktaciji – 650 kg	34	21
Zasušene krave	26	16
Bikovi	19	11

 Tabela 2. Procenjena dnevna proizvodnja fecesa i urina za svinje

Kategorija	Telesna težina [kg]
Prase u odgoju	14	feces (kg) 0,40	dnevno 0,90
Svinje u pred-tovu	30	0,70	1,80
Svinje u tovu	75	1,60	2,10
Svinje na kraju tova	120	2,00	2,50
Suprasne naz. i krmače	180	2,40	6,40
Krmače u laktaciji	180	4,50	9,90
Nerasti	200	3,00	6,50

Tabela 3. Procenjena dnevna proizvodnja fecesa i urina za živinu

Kategorije životinja	Telesna težina [kg]	Dnevna proizvodnja – Izmet [kg]
Nosilja	1,80	0,180
Brojler	0,90	0,054
Ćurka	9,00	0,301

Čvrsti stajnjak

Čvrsti stajnjak predstavlja mešavinu fecesa (izmeta), mokraće, prostirke, manje količine vode koja se prosipa prilikom napajanja, ostataka hrane, dlake i dr.

Godišnja količina stajnjaka zavisi od vrste domaćih životinja, telesne mase i količine upotrebljene prostirke. Tako goveče od 500 kg ostavlja oko 15 tona svežeg odnosno 11 tona zrelog stajnjaka dok konj iste težine oko 10 t svežeg i 8 t zrelog stajnjaka. Manje životinje proizvode proporcionalno manje količine stajnjaka i ovca (45 kg) oko 0,9 tone svežeg ili 0,7 tone zrelog, svinja (100 kg) 2,7 tone svežeg odnosno 2,2 tone zrelog stajnjaka. Čvrsti stajnjak bogat slamom može se slagati na gomilu visine do 3 metra. Tokom perioda lagerovanja stajnjaka na betonskim skladištima pod uticajem atmosferskih padavina dolazi do ceđenja vode bogate nutrijentima i ta voda se naziva osoka.

Procena dnevne proizvodnje svežeg čvrstog stajnjaka

 Očekivana količina čvrstog stajnjaka izračunava se na osnovu formule:

 OČEKIVANA KOLIČINA STAJNJAKA (kg) = (K/2 + P) x 4

gde je:

 K – suva materija hrane (kg)
 P – količina prostirke (kg)

U oksidacijskim uslovima krajnji produkti su CO2 i H2O pa slabo zbijene gomile stajnjaka imaju velike gubitke na težini i azotu. U uslovima dobre zbijenosti stajnjak za tri meseca izgubi približno 30% težine i 25 % azota. Obično se smatra da je stajnjak nakon 3-4 meseca poluzreo, a nakon 6-8 meseci potpuno zreo.

dipl.ing. Zoran Kozlina

Stajnjak đubrivo stvara humus na njivi