Agro Info Net Portal o poljoprivredi, cenama, turizmu
Razna su đubriva koja pomažu dobijanju visokih prinosa ali ovčije đubrivo je zaslužilo najbolju ocenu. U odnosu na goveđe đubrivo, ovčije sadrži više organskih materija, skoro duplo više azota, istu količinu fosfora, više kalijuma i više kalcijuma. Količina đubriva koja se dobija od jedne ovce u toku godine iznosi 500-600 kg, a po jednom jagnjetu oko 100 kg, i to u uslovima kada je količina prostirke osrednja. Na količinu đubriva koju proizvode ovce utiče više faktora, a oni su: uslovi držanja, količina i vrsta prostirke, veličina, starost grla i sl. Utvrđeno je da 50% suve hrane koju stoka pojede ide u đubrivo, od toga 6% u mokraći.
Postoji i formula po kojoj se određuje proizvodnja svežeg stajnjaka.
Količina svežeg stajnjaka jednaka je količini suve materije podeljeno sa 2 i to se sabere količinom prostirke pomnoženo sa 4.
Ova formula, koja se i danas upotrebljava, počiva na pretpostavci da u đubrivu ima 75% vode i 25% suve materije. Vremenom, sveže đubrivo isparavanjem izgubi 70% težine, te se količina zrelog đubriva izračunava množenjem količine svežeg đubriva koeficijentom 0,7.
Kod ovaca kao i kod drugih vrsta domaćih životinja koje duži vremenski period provedu na pašnjacima veoma je teško utvrditi stvarnu količinu đubreta.
Bilal Taić, dipl. ing.
Ovčije đubrivo je bolje od goveđeg
Kvalitet stajnjaka zavisi od vrste domaće životinje, prostirke i zgorelosti (starosti) đubriva.
- Konjski i ovčiji stajnjak je pogodniji za teža i hladna zemljišta, imaju više suve materije pa su toplija đubriva i bogatija su sa N, P i K;
- Pri raspadanju stajskog đubriva stvaraju se razni gasovi. Nepoželjno je stvaranje amonijaka jer to znači gubitak azota. Da se to ne bi dešavalo, stajnjaku je potrebno obezbediti kiseonik – vršiti prevrtanje.
- Ako nema dovoljno vlage, đubre plesnivi, ali ako je vlage previše, poremećuje se tok razgradnje i stajnjak truli.
U suvo godišnje doba, potrebno je zalivati stajnjak, a u vlažno zaštititi đubrište od prevelikih padavina. Što se tiče toplote, ona uz povoljnu vlažnost ubrzava raspadanje, a hladnoća koči rad bakterija i razgradnja teče sporije.
Zreli stajnjak se dobija u proseku nakon 3-4 meseca. U toplijim uslovima uz dovoljno vlage sazreva brže i obrnuto, a nakon sazrevanja dobro je pokriti ga slojem zemlje 20-25 cm, jer se time štiti od nepovoljnih atmosferskih prilika.
